Video
Za ove podatke, penzionisani visoki policijski funkcioner i magistar bezbjednosti Ekan Jasavić u razgovoru za portal Standard, kaže da su alarmantni i nažalost statistički posmatrano četvorostruko veći u odnosu na 2011/2012 godinu kada je pokrivao poziciju načelnika odjeljenja za krvne delikte, maloljetničku delikvenciju i nasilje u porodici u CB Podgorica.
“U tom periodu bilo je smrtnih ishoda iz nasilja u porodici ali se taj broj poslednjih godina drastično povećao i predstavlja ozbiljan alarm cijelom društvu, posebno institucijama sistema, policiji, tužilaštvu, sudstvu, centrima za socijalni rad i NVO sektoru koji se bave ovim pitanjima, te medijima koji izvještavaju o slučajevima porodičnog nasilja i na taj način podižu svijest javnosti o ovoj temi, osnažujući žene da prijavljuju ove slučajeve”, rekao je Jasavić.
Reakcije institucija
Napominje, da se žene na sjeveru Crne Gore i ruralnim područjima gdje žene neprijavljuju nasilje, jer su konzervativni obrasci patrijahalnog načina ponašanja visoko vrjednovani, zbog čega je potrebi osnaživanja NVO u pružanju podrške ženama ovih krajeva.
Najveći problem je, kako kaže Jasavić, pored neblagovremenih reakcija institucija i njihova neefikasnost i često nedjelotvornost njihovih blagih sankcija.
“To su otvorena pitanja na koja sistem mora normativno i djelotvorno dati adekvatne odgovore, kroz ozbiljno analizu ovog problema sa jasnom institucionalnom adresom odgovornog organa za ovu oblast”, rekao je sagovornik portal Standard.
Kada je u pitanju zaštita žena od nasilnika, Jasavić smatra, da je najvažniji segment u podizanje svijesti kod njih samih, da imaju nultu toleranciju prema nasilju.
Osnažiti djevojčice da prepoznaju nasilje
“Moramo imati u vidu da je Zakon o zaštiti od nasilja u porodici ipak novijeg datuma, sa primjenom od 2010 godine, tako da naše društvo nema dugo istoriju zakonske zaštite od porodičnog nasilja kome su žene i djeca nažalost najviše izložene. Najvažniji segment u zaštiti žena od nasilja predstavlja podizanje svijesti kod samih žena da imaju nultu teleranciju prema nasilju, koje kada se desi skoro nikada ne prestaje već se ciklično ponavlja, a uz toleranciju žrtve na nasilje, veoma često pod pritiskom konzervativne sredine,nažalost dolazi i do smrtnih ishoda. U tom smislu vrlo je važan vaspitni odgoj u porodici i obrazovnom sistemu gdje bi djevojčice bile osnažene u ranom djetinjstvu i edukovane da prepoznaju i ne tolerišu nasilje”, objašnjava Jasavić.
Zaključio je da žene sada lakše prijavljuju nasilje, ali da su još uvijek to tamne brojke, što znači da je stvarni broj nasilja u porodici mnog veći.
“Stvaranjem sigurnijeg bezbjedonosnog miljea biće i manje žrtva porodičnog nasilj”, zaključio je penzionisani visoki policijski funkcioner i magistar bezbjednosti Ekan Jasavić.
Podaci Uprave policije
Prema zvaničnim podacima Uprave policije, u poslednjih 10 mjeseci zbog krivičnog djela nasilje podnijeto je 616 krivičnih prijava, 714 žrtava koje su isto prijavile, od kojih je 218 bilo muškaraca, a 496 žena.
Navedena krivična djela učinjena su od strane 652 izvršioca od kojih 570 muškog i 82 ženskog pola.
U istom periodu Uprava policije je podnijela 1.000 prekršajnih prijava zbog 1.366 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
“Navedeni broj prekršaja učinjen je od strane 1.179 izvršilaca, od kojih su 838 muškog, a 341 ženskog pola”, navode iz policije.
Najviše nasilja u porodici je zabilježeno u Podgorici.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Odlukom Generalne skupštine UN 1999. godine, 25. novembar proglašen je za Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, kako bi se podigla svijest o činjenici da su žene širom svijeta žrtve silovanja, porodičnog nasilja, zlostavljanja i drugih oblika nasilja.
Preporučeno
Datum je odabran u spomen na brutalno ubistvo sestara Mirabal, političkih aktivistkinja u Dominikanskoj Republici 1960. godine.
