Video
On je, odgovarajući na pitanje misli li da bi potencijalno članstvo novih država u EU predstavljalo dodatno opterećenje za tu zajednicu ili da one mogu doprinijeti njenom jačanju, poručio da bi to dugoročno bio pozitivan faktor.
“Smatram da bi one dugoročno predstavljale pozitivan faktor, ali EU mora najprije da riješi problem svoje trenutne nesposobnosti da efikasno donosi odluke. To se jasno vidi u oblasti vanjske politike, gdje postojeća pravila ne omogućavaju dovoljno brzo donošenje odluka. Zbog toga su drugi međunarodni akteri već prisutni i aktivno učestvuju u rješavanju globalnih izazova, dok EU još nije ni u mogućnosti da počne ozbiljno da razmatra kako da im pristupi”, naveo je Petriček.
Reforme su neophodne
On je, odgovarajući na pitanje može li EU ostati ozbiljan geopolitički akter bez suštinske reforme načina odlučivanja, podvukao da su institucionalne reforme neophodne.
“U suprotnom, rizikujemo da se suočimo sa još većom blokadom u procesu donošenja odluka”, upozorio je on.
EU, prema njegovom mišljenju, mora ozbiljno da se pozabavi načinima na koje može povećati svoje kapacitete za donošenje odluka.
“Jasno je da postojeći institucionalni okvir nije adekvatan da odgovori na potrebu za brzim donošenjem i sprovođenjem odluka. Drugo, riječ je o kapacitetu djelovanja. Vidimo da EU ponovo zaostaje za svojim globalnim konkurentima kada je riječ o tome kako donijete odluke pretvoriti u konkretne aktivnosti”; istakao je on.
Ambicije rastu brže od kapaciteta
On je stava da izazov Evropske unije danas nije samo u tome što se suočava sa sve većim geopolitičkim i geoekonomskim pritiscima, već u tome što njene ambicije rastu brže od njenih institucionalnih i ekonomskih kapaciteta da na te izazove odgovori.
Taj raskorak je, prema njegovim riječima, vidljiv je u tri dimenzije: u geopolitičkom djelovanju, institucionalnoj sposobnosti za proširenje i donošenje odluka i u nedovršenoj ekonomskoj i finansijskoj integraciji.
“Mislim da u EU postoji veliki nesklad između sve većih geopolitičkih i geoekonomskih pritisaka i rastućih geopolitičkih ambicija same EU, i dalje prisutne fragmentacije, posebno one strateške, unutar EU. Mislim da je to suštinska kontradikcija – raskorak između geopolitičkih ambicija i institucionalnih slabosti koje usporavaju taj proces”, naveo je Petriček.
Ponovo je, kako je rekao, ojačala ambicija EU u pogledu proširenja, posebno kada je riječ o Crnoj Gori i Albaniji, a samim tim su porasla i očekivanja.
“Međutim, istovremeno smo svjedoci krhkosti u procesu donošenja odluka. I dalje postoji institucionalni nesklad između ambicija EU i njenih stvarnih mogućnosti da te ambicije sprovede kroz kreiranje politika i donošenje odluka. Posljednji nesklad odnosi se na ekonomiju – na rastuće ekonomske ambicije EU i njenu želju da ostvari veći uticaj na globalnu ekonomiju, dok istovremeno još nije u stanju da preduzme neophodne korake ka uspostavljanju bankarske unije i unije štednje i investicija”, naveo je on.
Preporučeno
