Pokret Gen Z regelt (Generacija Z rješava stvari) inspiraciju crpi iz srpskog pokreta koji je od 2024. blokirao univerzitete i organizovao ulične proteste protiv autoritarne vlasti Aleksandra Vučića, rekla je za Fajnenšel tajms (FT) Veronika Dinter, predstavnica grupe sa sjedištem u Berlinu.
Za razliku od Srbije, ciljevi njemačkog pokreta su, međutim, manje jasno definisani. Dinter, članica krajnje lijeve partije Ljevica (Die Linke), rekla je da su glavne primjedbe pokreta usmjerene na mogućnost ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka u Njemačkoj, kao i na smanjenje izdvajanja za socijalnu zaštitu i obrazovanje.
“Uvjereni smo da možemo da izvršimo pritisak na Mercovu vladu”, rekla je Dinter.
Pokret Gen Z regelt organizovao je sastanke na univerzitetima uoči za danas zakazanih protesta. Na njihovom sajtu prijavilo se oko 18.000 ljudi za proteste u 40 njemačkih gradova, a Dinter je dodala da i studentska udruženja i sindikati nastoje da mobilišu ljude za proteste.
Poziv na novi protest uslijedio je nakon što su studenti prošlog mjeseca blokirali univerzitete i pokrenuli šire proteste u Francuskoj, dok su demonstracije održane i u Španiji i Italiji zbog stambenog pitanja, troškova života i finansiranja obrazovanja.
Dinter je rekla da je prošle nedjelje ohrabrilo to što je u Španiji održan prvi generalni štrajk u posljednjih 14 godina, izazvan ogorčenjem zbog nedostatka stanova.
“Imam osjećaj da se trenutno u različitim zemljama dešavaju stvari kakvih nije bilo više od decenije. Ljudi se udružuju i to zaista može dovesti do političkih promjena. To me veoma inspiriše”, dodala je.
FT, na osnovu analize podataka organizacije Acled koja prati sukobe, piše da je u oktobru održano više od 1.100 protesta sa po najmanje 100 studenata ili pripadnika Generacije Z, što je najveći broj u posljednjih šest godina.
Ibrahim Sabra, iz projekta Globalna sloboda izražavanja (Global Freedom of Expression) Univerziteta Kolumbija, rekao je da se mobilizacija uglavnom odvija na nacionalnom nivou, oko lokalnih pitanja, od propadanja škola u Francuskoj do korupcije u Albaniji i Srbiji.
“Ono što ih povezuje jeste uvjerenje mladih da se odluke o njihovoj budućnosti donose bez njihovog učešća i na njihovu štetu”, dodao je.
Najuočljiviji zajednički razlog za nezadovoljstvo jeste obrazovanje: smanjenje izdvajanja ili hronično nedovoljno finansiranje izveli su studente na ulice u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Grčkoj i Danskoj, u nekim zemljama u isto vrijeme dok se povećavaju vojni budžeti. Rastuće stanarine i troškovi života dodatno podstiču nezadovoljstvo, kao i osjećaj da političke stranke i institucije ne slušaju mlade, navodi FT.
Prema istraživanju agencije Jugov, stav Generacije Z prema budućnosti postao je pesimističniji tokom protekle decenije u najvećim evropskim ekonomijama.
U Njemačkoj se nezadovoljstvo odnosi i na ponovno naoružavanje zemlje i planove za ponovno uvođenje obaveznih lekarskih pregleda za regrutaciju mladih muških osoba koji uskoro navršavaju 18 godina. Njemačka vlada je za narednu godinu izdvojila 27 milijardi eura više za odbranu u odnosu na 2026. Istovremeno, budžet Ministarstva za porodicu, omladinu i obrazovanje trebalo bi da bude zabranjen za više od četiri odsto.
“Da nema ekstremnih ulaganja u naoružanje, vjerovatno ne bi bilo toliko rezova u obrazovanju i drugim oblastima socijalne politike”, rekla je Dinter.
Sve manje je i zadovoljstvo životnim standardom i obrazovnim sistemima, pokazalo je istraživanje. Nezadovoljstvo zbog potrebe za reformom obrazovanja, kakvo je vidljivo u Francuskoj i Italiji, prisutno je i u Njemačkoj, gdje je Savezna studentska konferencija (BSK) jedan petak tokom protesta posvetila upravo tom pitanju. Politikološkinja Nina Kolek sa Univerziteta u Potsdamu ocijenila je da njemački omladinski pokret nema jasan pravac.
Kolek je navela da su, na primjer, u Španiji glavni problem stanarine, dok je u Srbiji prije svega nezadovoljstvo korupcijom i vlašću, u Francuskoj je fokus uglavnom na obrazovnom sistemu, dok u Njemačkoj još nije jasno oko čega se protesti okupljaju.
Dodala je da mladi u Njemačkoj “još nisu postigli jasan konsenzus o tome za koja pitanja žele da se zalažu”.
Aleks Brajson, sa platforme Pulsar, rekao je da se protesti nisu širili na uobičajen način, budući da je zabilježeno “veoma malo panevropskog prihvatanja istih haštagova, narativa ili influensera”.
Jedan značajan izuzetak je simbol lobanje sa ukrštenim kostima, odnosno zastava pirata sa slamnatim šeširom iz japanske anime serije One Piece, koja je posljednjih godina postala objedinjujući simbol pobune mladih širom svijeta.
Prvi protesti pokreta Gen Z regelt održani su 31. oktobra u više od 30 gradova, a okupili su desetine hiljada ljudi. Međutim, slično kao u Francuskoj i Italiji, protesti, koji su uglavnom bili mirni, ostali su u sjenci nasilnih sukoba s policijom i pljački, posebno u Frankfurtu.
Ejmi Kirhof, bivša predsjednica Savezne studentske konferencije (BSK), rekla je da su protesti Generacije Z u njojn “probudili veliku nadu”, jer su pokazali da “mladi nisu apolitični, nezainteresovani niti lijenji”.
Preporučeno
“Ali važno je protestovati mirno”, rekla je ona.















