NVO Sistem, organizacija koja se aktivno bavi pružanjem podrške žrtvama nasilja, ima oštro mišljenje o efikasnosti trenutnih mjera zaštite u Crnoj Gori. Neda Radović, predsjednica ove organizacije, ne krije svoje razočaranje trenutnim stanjem.

“Efikasnost mjera zaštite koje sprovode nadležni organi je na razočaravajućem nivou. Činjenica da od 2001. godine, u državi sa oko 650.000 stanovnika, bilježimo prosječno četiri femicida godišnje, ukazuje na ozbiljne nedostatke u zaštiti žrtava”, izjavila je Radović.

Ona je posebno istakla da mjera zabrane prilaska, koja se često koristi, nije adekvatna zaštita za žrtve. “Mjera zabrane prilaska ne predstavlja nikakav vid zaštite niti sigurnost za potencijalnu žrtvu. Neposjedovanje oružja, takođe, ne predstavlja sigurnost za žrtvu, niti garanciju da nasilnik ne može izvršiti svoj naum,” dodala je Radović.

Pored zabrinjavajuće statistike, Radović je naglasila potrebu za izmjenama zakona kako bi se omogućilo sudijama i tužiocima da donose strože presude.

“Nadležni organi i ljudi na pozicijama odlučivanja moraju se mnogo ozbiljnije pozabaviti načinom rada i procjenom stepena opasnosti i rizika. Neophodno je u najkraćem roku uraditi izmjene i dopune zakona kako bi se pravosudnom sistemu olakšalo, tj. kako bi se sudijama i tužiocima omogućilo da donose rigoroznije odluke i presude”, kazala je Radović.

Povezani članci

drustvo

JAREDIĆ ZA STANDARD: Reakcija institucija na prijavljena djela nasilja u porodici nije adekvatna, kaznena politika blaga

hronika

Sistem ne vjeruje ženama, žrtvama porodičnog nasilja: Vrtimo se u krug – od slučaja do slučaja

drustvo

ISPOVIJEST ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Moja porodica je bila moje sigurno utočište, ali postala je poprište mog straha i bola

Radović je posebno naglasila važnost oštrijih kazni za povratnike i izmjena zakona u dijelu ovlašćenja nadležnih državnih organa.

“Jednom prijavljeno nasilje mora se po službenoj dužnosti procesuirati. Čak i kada žrtve pod pritiskom povlače tužbe, potrebno je dodatno ih zaštititi i osigurati da se ne narušava autoritet pripadnika policije koji su prisustvovali lišavanju slobode nasilnika. Na taj način spriječili bismo da nasilje vremenom eskalira i pređe u fazu kada ga je nemoguće kontrolisati, pa posljedice najčešće bivaju tragične”, dodala je.

Statistika dodatno oslikava problem.

“Prisutan je trend rasta nasilja u porodici, ali i svih drugih oblika nasilja. U prosjeku imamo šest prijava svakog dana, što je znak za uzbunu i hitnu reakciju nadležnih organa i društva”, navela je Radović, dodajući da je ovo alarmantno i zahtijeva hitnu akciju.

Jedan od ključnih problema, prema Radović, je nedovoljna informisanost žrtava o dostupnim servisima podrške.

“Žrtve treba da budu upućene i informisane o servisima podrške koji im stoje na raspolaganju kada se odluče da prijave nasilje ili prijetnje. Nažalost, čini nam se da to nije slučaj u Crnoj Gori. Žrtve dominantno do tih saznanja dolaze na drugi način – preko medija, preporuka, društvenih mreža, nvo promocija”, izjavila je ona. Upravo zbog toga, njena organizacija je sprovela projekat koji je stavio poseban akcenat na senzibilizaciju pravosudnog sistema, kako bi oni koji donose odluke bili bolje informisani o mogućnostima i servisima koje nudi civilni sektor.

Tragična smrt Biljane Pavićević ponovo je skrenula pažnju na neefikasnost zaštitnih mjera i na potrebu za hitnim promjenama u pravosudnom sistemu Crne Gore. Kako Neda Radović ističe, “Mjera zabrane prilaska ne pruža dovoljnu zaštitu žrtvama,” a trenutna statistika nasilja u porodici jasno pokazuje da društvo mora preuzeti veću odgovornost.

Nasilje u porodici je u porastu, a reakcija nadležnih organa, kao i cijelog društva, mora biti adekvatnija. Pravovremeno informisanje žrtava o dostupnim servisima podrške, kao i oštrije kazne za počinioce, ključni su koraci ka sprječavanju budućih tragedija.