Video
Naime, prvi čovjek parlamenta i predsjednik Nove srpske demokratije te lider Demokratske narodne partije juče su ozvaničili novi podnesak koji su uputili vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću. Kako su precizirali u urgenciji koju su potpisali svojim funkcijama, a ne kao građani, zatražili su da im se što prije dostave informacije „da li su postupajući tužioci Siniša Milić i Zoran Vučinić u završnoj riječi bili upoznati sa činjenicom da je od strane Specijalnog državnog tužilaštva formiran predmet protiv Zorana Pažina, Milivoja Katnića i Saše Čađenovića“.
U tekstu posebno navode da su Katnić i Čađenović zastupali optužnicu za terorizam u pokušaju na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine. Ovom optužnicom bili su, između ostalih, obuhvaćeni Mandić i Knežević, za koje je ukinuta prvostepena presuda, a cijeli slučaj vraćen na ponovno odlučivanje.
“Ukoliko jesu znali, onda s pravom konstatujemo da su doprinijeli novoj kontaminaciji ionako kontaminiranog postupka. A ukoliko nijesu bili upoznati, smatramo vrlo cjelishodnim i korisnim da o istom budu obaviješteni. Ovo posebno ističemo imajući u vidu da još čekamo pisani otpravak prvostepene presude”, stoji u obraćanju Mandića i Kneževića.
Oni dalje navode kako su se na urgenciju odlučili zbog toga što je opunomoćeni predstavnik Kneževića, advokat Dušan Radosavljević, prije dvije sedmice „podnio molbu specijalnom državnom tužiocu Vukasu Radonjiću da mu se omogući da ostvari uvid u spise predmeta formiranog od strane SDT-a“ protiv Pažina, Katnića i Čađenovića.
“Na to imamo pravo kao oštećeni, te Vas molimo, imajući u vidu protok vremena i važnost ovog predmeta, da kao vrhovni državni tužilac iz domena svojih nadležnosti urgirate za pravovremenu reakciju postupajućeg tužioca”, zaključuje se u pismu dvojice visokih funkcionera stranaka parlamentarne većine.
Advokat Veselin Radulović je, komentarišući novi pritisak na tužilaštvo, ocijenio je da urgencija Mandića i Kneževića „pravno neutemeljena i potpuno besmislena“ tim prije što, kako je rekao dolazi od predstavnika zakonodavne vlasti i aktuelne parlamentarne većine.
“Mandić i Knežević očigledno ne razumiju ili namjerno pogrešno tumače obavještenje tužilaštva da je „formiran predmet“. U svakom slučaju, kada se podnese krivična prijava ili tužilaštvo na drugi način sazna za okolnosti koje mogu ukazivati da je neko lice eventualno izvršilo krivično djelo, u tužilaštvu se formira predmet. Drugim riječima, svako može podnijeti krivičnu prijavu i po toj prijavi će se formirati predmet. Međutim, to još ne znači da postoji osnov ili osnovana sumnja da je neko izvršio krivično djelo”, pojašnjava sagovornik Pobjede.
On podsjeća da se predmet formira upravo da bi tužilaštvo utvrdilo pojedine navode.
“Pravne posljedice za neko lice mogu nastupiti tek eventualnim pokretanjem krivičnog postupka, a ne „formiranjem predmeta“. U tom smislu, potpuno je bez značaja da li su tužioci koji postupaju u predmetu terorizma u pokušaju bili upoznati da li je ovaj – ili bilo koji drugi – predmet formiran”, dodaje Radulović, te ukazuje na činjenicu da sve to ne bi smjelo uticati na rad tužilaca u predmetu u kome postupaju.
Pojašnjavajući cijelu proceduru, on precizira da bi Mandić i Knežević svojstvo oštećenog u nekom predmetu mogli steći pod uslovom da je krivični postupak pokrenut.
Preporučeno
“Tada bi svakako imali pravo uvida u spise predmeta. Ipak, ako bi uvid u spise predmeta prije njihovog saslušanja uticao na njihov iskaz, oni to pravo stiču tek nakon što budu saslušani. Zbog svega navedenog, urgencija Mandića i Kneževića vrhovnom državnom tužiocu je bez osnova i može predstavljati samo pokušaj političkog uticaja na tužilaštvo”, zaključuje Radulović u izjavi za Pobjedu.
