Tek nakon devetnaest dana javnost je saznala imena tročlanog vijeća sudija Apelacionog suda, koji su preinačili odluku Višeg suda i potvrdili optužnicu protiv Aleksandra Mijajlovića i još petoro okrivljenih, piše portal TVE.
Da bude zanimljivije, dvoje od troje sudija koji su donijeli neočekivanu odluku – kandidati su za predsjednika Apelacionog suda. Riječ je o Predragu Tabašu i Danijeli Vukčević. Sastav Vijeća javnost je saznala tek nakon reagovanja Apelacionog suda na navode iz emisije „Naglas“, u kojoj su sagovornici ukazali na mogući uticaj na odlučivanje. Prvenstveno se problematizovala prijeteće izjava portparola Specijalnog državnog tužilaštva Vukasa Radonjića, koji je odbacivanje optužnice Viseg suda ocijenio kao opasnost po bezbjednost Crne Gore.
Advokat Marko Radović kazao je da ne smatra da se tu radi o jednoj neprimjerenoj izjavi, kako su ro rekli uz Višeg suda, nego o stavu SDT-a.
“I već tada je bio evidentan veliki pritisak i već tada kod mene je bila bojaznosti kakva će biti odluka Apelacionog suda, jer smatram da onakva izjava predstavlja pritisak na Apelacioni sud koji je trebao da odlučuje po žalbama SDT-a”, rekao je Radović.
Ovakve navode Apelacioni sud je odbacio, navodeći da tvrdnje o navodnim pritiscima na sudije nijesu potkrijepljene nijednim dokazom i ne odgovaraju istini.
Ipak, tajming donošenja odluke, kao i činjenica da je Apelacioni sud preinačio odluku, umjesto da predmet vrati na ponovno odlučivanje, otvaraju dodatna pitanja. Advokat u tom postupku, Mihailo Volkov, ne isključuje da je i trenutak u kojem je odluka donijeta važan za razumijevanje cijelog slučaja
“Ne mogu da isključim I tajming, odnosno termin kada se sve to odvijalo. S jedne strane imate poruku naših partnera koji kažu da treba pojačati gonjenje i osuđujuće odluke u završnici pregovora, a onda nekoliko dana nakon toga imamo preinačavanje te i takve odluke. I prosto, kao što sam negdje ranije rekao, čini mi se da nije bilo vremena za vraćanje predmeta Višem sudu da se ponovo sagleda, nego se odmah moralo pristupiti jednom meritornom odlučivanju”, istakao je Volkov.
Podsjeća i da su organi gonjenja bili posebno zainteresovani za potvrđivanje optužnice.
“Mislim da je SDT bio više nego zainteresovan za ovu i ovakvu odluku, jer sjetićemo se da je cjelokupan organ gonjenja, zajedno sa Upravom policije, ovo nazivao najvećim predmetom u ovoj deceniji. Čak se nudio i direktor Uprave policije da se sve to odgonetne. I zaista, konačna obustava ovog postupka bila bi jedan veliki udarac za organe gonjenja. A ta odluka o obustavi, po meni, bila je jedina zakonita i moguća odluka. I kako tada, tako i sada vam kažem – da će u ovom slučaju sva ova lica biti oslobođena krivično-pravne odgovornosti”, poručio je Volkov.
Apelacioni sud je, odgovarajući na kritike, javnosti učinio dostupnim cjelokupno obrazloženje odluke. U njemu se, između ostalog, navodi da uopšte nije od uticaja što SDT u optužnici, citiramo, uopšte nije naveo vrijeme formiranja navodne kriminalne organizacije. Osim toga, Apelacioni sud je čak zaključio da, opet citiramo, “sud nije ovlašćen da cijeni da li činjenice na kojima se zasniva optužnica pružaju dovoljan dokaz da li su okrivljeni uopšte izvršili krivična djela”. Advokati, međutim, ukazuju da je upravo takvim stavom Apelacioni sud obesmislio institut kontrole optužnice.
“Pri činjenici da nije bilo dokaza za osuđujuću odluku Upravo u konkretnom slučaju smatram da je Viši sud, kada je ispitivao optužnicu, cijenio i samu dokaznu građu. Na to upućuje i Zakonik o krivičnom postupku u dijelu odredaba koje se tiču postupanja suda povodom kontrole optužnice. Znate, kada se potvrđuje optužnica, ujedno se potvrđuje i sama njena dokazna građa”, istakao je Volkov.
I Zakonik o krivičnom postupku, kako dodaje, kaže da optužnica sadrži prijedlog o samim dokazima, da ročište počinje na način što tužilac izlaže same dokaze na kojima se zasniva, a jedna od odluka koja se donosi povodom kontrole optužnice jeste obustava zato što nema dovoljno dokaza.
“Što vam to govori? Upravo o činjenici da sud, odnosno vijeće suda koje kontroliše tu optužnicu, samim tim cijeni i samu dokaznu građu koja je dostavljena uz optužnicu”, naveo je Volkov.
Preporučeno
Nakon ovakve odluke Apelacionog suda otvara se pitanje: ima li institut kontrole optužnice uopšte smisla ako se odluka suda, onda kada nije po volji SDT-a, dočekuje porukama da je nezakonita i opasna po bezbjednost države?














