,,Postupak je pokrenut po tužbi Dragana Hajdukovića iz Cetinja, podnijetoj protiv odluke Ministarstva kulture i medija – Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu. Tom odlukom Trinaestojulska nagrada dodijeljena je Milošu Karadagliću, Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću. Hajduković je odluku o dodjeli nagrade osporio početkom jula, navodeći da je Žiri sve tri nagrade dodijelio u okviru jedne oblasti – kulture i umjetničkog stvaralaštva, što je suprotno članu 17 Zakona o državnim nagradama, prema kojem se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna Trinaestojulska nagrada”, navode u saopštenju.

Upravni sud je krajem jula odbacio tužbu kao nedozvoljenu, uz obrazloženje da osporena odluka o dodjeli nagrade ne predstavlja upravni akt kojim se odlučuje o pravu ili pravnom interesu tužioca po kom osnovu bi mogao steći pravo na podnošenje tužbe.

,,Tužilac je podnio zahtjev za ispitivanje sudske odluke zbog povrede materijalnog prava i povrede pravila postupka u upravnom sporu, koje su, prema njegovom navodu, mogle imati uticaj na rješavanje stvari”, dodaju.

Vrhovni sud je, odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke, utvrdio da se zaključak Upravnog suda ne može prihvatiti kao pravilan. Sud je naveo da je odluka o dodjeli Trinaestojulske nagrade donijeta nakon javnog poziva Vlade Crne Gore, te da se radi o konkursu kao posebnom vidu javnog obećanja nagrade, u kojem učesnici imaju pravo da zahtijevaju poništenje odluke ukoliko nagrada nije dodijeljena u skladu sa pravilima konkursa i važećim zakonskim propisima.

Vrhovni sud je, pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava, naveo da razlike u sudskim odlukama same po sebi nijesu problem i da predstavljaju prirodan dio svakog sudskog sistema. Povreda prava na pravično suđenje postoji tek ako su te razlike ozbiljne i dugotrajne i ako ne postoje ili se ne primjenjuju mehanizmi za njihovo prevazilaženje. U ovom slučaju, pozivanje Upravnog suda na jednu raniju odluku Vrhovnog suda ne znači da postoji ustaljena sudska praksa. Takva odluka ne može biti uzdignuta na nivo obavezujućeg standarda za buduće odlučivanje, niti može ograničiti ovlašćenje Vrhovnog suda da preispituje i koriguje sopstvene pravne stavove.

Povezani članci

Hronika

Ustavni sud: Vrhovni sud nema pravo da odbacuje tužbe za pravično suđenje zbog zloupotrebe prava

Društvo

PAVLIČIĆ ZA STANDARD: Neprimjerene izjave političara potkopavaju povjerenje u rad pravosuđa, a Crnoj Gori ono treba jako

Društvo

PEŠIĆ ZA STANDARD: Za tri godine 21.000 tužbi zbog ‘’ćutanja’’ uprave, država platila dva miliona eura za sudske troškove u protekle dvije godine

Na osnovu svega navedenog, Vrhovni sud Crne Gore je ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.