Martinović: “Stanić, stoljeće” su i briljantna Vojova razmišljanja, opservacije, o umjetnosti, o životu uopšte

Martinović: “Stanić, stoljeće” su i briljantna Vojova razmišljanja, opservacije, o umjetnosti, o životu uopšte

Standard

06/02/2025

19:17

To nije kao neki komemorativni rad, već jedan film u kojem možete da uživate slušajući te brilijantne Vojove opservacije, koje traže vrijeme. Imao sam poruke, koje sam dobijao posle filma gdje ljudi kažu da cijeli dan razmišljaju o stvarima koje je tu Vojo rekao, a s druge strane da se smijete zanimljivim anegdotama o Voju, i govori jedna fantastična reprezentacija iz umjetnosti, iz drugih oblasti, na prostoru Jugoslavije, tu su Šerbedžija, tu je Kadijević, Emir Kusturica, Duško Vujošević, Radmila Vojvodić, Branko Baletić, kazao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, reditelj Andro Martinović.

Na dan kad je prije 101 godinu rođen veliki crnogorski umjetnik slikar Vojo Stanić, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti upriličila je projekciju dokumentarca koji govori o njemu, i njegovom djelu, u pitanju je film “Stanić, stoljeće”, koji je režirao Andro Martinović.

Film je konkretna umjetnost,  kaže Martinović, i zahtjevno je napraviti vrstu filma koji se bazira, ističe on, na arhivskim materijalima, a koncept za koji se opredijelio praveći film o slikaru Voju Staniću, dosaje on, je zanimljiva i, kako kaže, hibridna forma.

“Tragao sam za Vojovim intervjuima tokom par decenija, i naišao na jednu zanimljivu radijsku arhivu u Radio televiziji Crne Gore, i nešto malo video materijala, s obzirom da je on bio tip koji nije volio mnogo da se izlaže javnosti. Ta njegova briljantna razmišljanja, opservacije, o umjetnosti, o životu uopšte, sam dovodio u vezu sa određenim materijalima i sa njegovim slikama, i taj dio jeste bio jako zahtijevan, i dugo smo na tome radili, dosta sam i o tome razmišljao, ali i uživao. Moji su saradnici u jednom trenutku rekli da ja namjerno odlažem kraj filma da bismo stalno nešto radili, i da bismo se duže bavili Vojom”, rekao je Martinović.

Drugačiji je proces od stvaranja igranog filma, objašnjava Martinović, jer je na filmu o ,, Stanić, stoljeće” radio mali krug ljudi, dodaje on, ali sa posvećenošću i, kako kaže, velikom ljubavlju.

“Ja sam imao i lične razloge da se bavim Vojom, i ono što sam osjećao kao jednu dozu pritiska je kako da napravim film o tako brilijantnom čovjeku, pošto nijesam želio da radim klasičan biografski film, tražio sam neki model u kom će taj film ličiti na Voja, i na način na koji je on stvarao svoje slike”, istakao je Martinović.

Vojo Stanić je bio izuzetan čovjek, podsjeća Martinović, i prisjeća se da je slikar i o najobičnijim stvarima govorio jako zanimljivo, ističe on, čak i kad bi govorio o vremenskim prilikama ljudi bi slušali, kako kaže, kao najuzbudljiviju priču.

“Bilo je bitno da nešto od tog duha prenesemo na film, i,čini mi se, da oni koji su gledali, koji su znali Voja, da im se dopalo da smo u tome uspjeli”, poručio je Martinović.

CANU je svoje programe započela projekcijom filma ,,Stanić, stoljeće”, monografijom i prikazom radova Voja Stanića, čime su zaokružili program koji je posvećen Staniću, jer je, podsjeća Martinović, prošle godine bila retrospektivna izložba.

“Objavljena je i Monografija o njemu, jedna u nizu, a svaka je zanimljiva i drugačija, a onda je došao ovaj film koji smo mi radili tokom prošle godine, on je, zapravo, premijeru imao u CNP-u krajem decembra prošle godine, ali mi je onda palo na pamet, pošto sam bio na neki način u obavezi Akademija je inicijalno podržala taj projekat, da ga prikažemo i tamo. Predložio sam da to bude 3.februar dan kada je Vojo rođen, jer taj film jeste u slavu njegovog života i djela. On nije kao neki komemorativni rad, već jedan film u kojem možete da uživate slušajući te brilijantne Vojove opservacije, koje traže vrijeme. Imao sam poruke, koje sam dobijao posle filma gdje ljudi kažu da cijeli dan razmišljaju o stvarima koje je tu Vojo rekao, a s druge strane da se smijete zanimljivim anegdotama o Voju, govori jedna fantastična reprezentacija iz umjetnosti, iz drugih oblasti, na prostoru Jugoslavije, tu su Šerbedžija, tu je Kadijević, Emir Kusturica, Duško Vujošević, Radmila Vojvodić, Branko Baletić, svako od njih je imao svoje izlaganje, vrlo zanimljivo, i bilo mi je žao što sam morao da za film siječem nešto i da skratim, ali sam želio da napravim od njihovih izlaganja jednu jedinstvenu priču, i ona djeluje kao da ima jedan tok”, zaključio je Martinović.

Izvor (naslovna fotografija): Mara Babović

Ostavite komentar

Komentari (0)