Na novoj festivalskoj lokaciji, Palati Mazarović u Perastu, publika će imati priliku da učestvuje u razgovorima koji nadilaze akademske okvire i dotiču teme od presudnog značaja za savremeno društvo: kako razumijemo istoriju, na koji način oblikujemo kolektivno pamćenje i kakvu odgovornost imamo prema nasljeđu koje baštinimo.
Prvog dana, u ponedjeljak, 20. jula, biće održana panel-diskusija Vrijeme prošlosti – Sukobljene politike sjećanja, na kojoj učestvuju prof. dr Dragan Prole, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, Hrvoje Klasić, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i jedan od najistaknutijih istoričara savremene hrvatske istorije, te Milivoj Bešlin, istoričar i viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Razgovor će moderirati Paula Petričević, urednica programa, profesorica filozofije u Gimnaziji Kotor.
Polazići od pitanja zašto je prošlost danas često jednako neizvjesna kao i budućnost, Petričević ističe: Prošlost se neprestano mijenja pod pritiskom potreba sadašnjosti. Njene reinterpretacije postaju sredstvo političke mobilizacije, dok istorijski revizionizam, selektivna sjećanja i instrumentalizacija nasljeđa oblikuju način na koji razumijemo sebe i svijet oko nas. Zato ćemo razgovarati o odnosu istorije i sjećanja, o opasnostima prezasićenosti prošlošću, ali i o tome može li društvo graditi održivu budućnost bez odgovornog suočavanja sa sopstvenom istorijom.
Drugog dana, u utorak, 21. jula, tema razgovora biće Prostor prošlosti – Rizici muzealizacije nasljeđa. Učestvuju dr Tatjana Koprivica, istoričarka umjetnosti i viša naučna saradnica Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore, Predrag Krstić, filozof i profesor Fakulteta za medije i komunikaciju Univerziteta Singidunum, te Stevan Kordić, fotograf i docent Univerziteta Crne Gore, čiji je dugogodišnji rad posvećen dokumentovanju kulturne baštine Boke Kotorske. Moderator razgovora ponovo će biti Paula Petričević.
Drugi panel otvoriće pitanja očuvanja kulturnog nasljeđa u vremenu intenzivne turističke i tržišne eksploatacije prostora. Posebna pažnja biće posvećena Boki Kotorskoj kao području pod zaštitom UNESCO-a, ali i izazovima očuvanja autentičnosti kulturne baštine u savremenim društvenim okolnostima.
“Kako sačuvati ne samo formu, već i život nasljeđa? Možemo li živjeti od baštine, a da je pritom ne uništimo? Kako očuvati tradiciju, a da je ne pretvorimo u muzejski eksponat? To su pitanja koja se posebno snažno otvaraju upravo u Boki Kotorskoj, gdje kulturno nasljeđe nije samo svjedok prošlosti, već i dio svakodnevnog života.” – navodi Petričević.
Pjaca od filozofa već godinama predstavlja jedan od najprepoznatljivijih segmenata KotorArtovog pratećeg programa, stvarajući prostor za otvoreni dijalog između umjetnosti, filozofije, istorije i društva. Kroz susrete sa vodećim regionalnim intelektualcima, Festival potvrđuje svoju misiju da, pored vrhunskih umjetničkih sadržaja, njeguje i kritičko promišljanje savremenih društvenih tema.
Preporučeno
Publika će i ove godine imati priliku da bude aktivni učesnik razgovora, potvrđujući da Pjaca od filozofa ostaje mjesto susreta različitih mišljenja, disciplina i generacija, u jedinstvenom ambijentu Perasta.
Video