Video
Sinoć se razgovaralo o tome kako gradovi pamte, i kako zaboravljaju. Tema sesije je bila Grad kao arhiv pamćenja i promjena, odnosno kako urbani prostori funkcionišu kao arhivi kolektivnog sjećanja, te kako se balansira između očuvanja baštine i savremenih potreba zajednice. Moderatorka panela bila je Milica Nikolić, stručnjakinja iz oblasti kulture i rodne ravnopravnost iz Crne Gore.
Andragog Barbara Obradović Pajić govorila je o trenutnoj situaciji u Kotoru i potebi za balansom između dinamičnog turizma i nesmetanog života mještana.
“Danas postoje razne dileme da li Kotor kao grad gubi na svom značaju. Imamo velike promjene sa turistima i kruzerima. Tu su različita mišljenja, ali smo saglasni da je život nas koji živimo ovdje u mnogome otežan. Pokušava se naći neka mjera, ali do sada u tome nismo uspjeli. Pokušavamo koristiti primjere gradova poput Dubrovnika i Venecije, ali to za sada ne ide. Obradujem se svako jutro kad vidim da brod uplovljava, ali je četiri kruzera dnevno previše. Grad ni u jednom smislu nije spreman za toliki priliv turista”, ispričala je Obradović Pajić.
Napominje da do velikih promjena u gradu nije doveo samo turistički bum, već i zemljotres iz 1979.
“Zemljotres je uradio jednu veliku promjenu. Stanovništvo se iselilo na jedan period dok se grad obnavljao ali veliki broj stanovnika iz Starog grada se više nikada nije vratio u grad. S tim se automatski izgubio jedan način života koji je važio do tada. Grad je do zemljotresa imao svoj red, znalo se kada se popodne ne smije vikati, igrati lopte vani… Naveče je takođe bilo reda jer se znalo do kada rade kafane i nije bilo buke. Ipak, ko god da dođe, grad vas nekako vaspita, dovede na svoje i dođe do toga da se neka pravila moraju poštovati”, navela je Obradović Pajić.
Dragan Markovina, istoričar, pisac, publicista i kolumnista ukazao je da se i Split suočava sa negativnim posljedicama preobimnog priliva turista.
“Slično Barseloni, u Splitu postoji ogroman pokret mrzitelja turizma. Ne može grad od 200.000 stanovnika živjeti samo od turizma. Grad je pamćenje i način života. Ako ste ubili način života, a ubili ste ga kada turizam dođe, tog grada više nema. Na primjer, u Veneciji praktično ne živi više niko, to što on pulsira energijom zato što su došli turisti ne predstavlja taj grad. To se sljedeće nakon Venecije na Jadranu desilo Dubrovniku i sad se upravo dešava Splitu. Kad imate prosječnu platu i neko vam za kuću ili stan u jezgru ponudi pola miliona, naravno da bi to prodali. Time iz tih ulica nestaje život i seli se na periferiju. U Splitu se događa da su sada u zgradi pola stanova apartmani za izdavanje i ruše kvalitet života meni koji ne živim od turizma. Profit uzimaju ovi koji rentaju, a meni je samo kvalitet života lošiji – istakao je Markovina. U odgovoru na pitanja iz publike, zaključuje „Moramo čuvati ljude i na ljudski način prilaziti svima. Grad čine ljudi i dok ima ljudi biće i memorije“, istakao je on.
O situaciji u Beogradu govorio je Vladimir Arsenijević, pisac i predsjednik Udruženja KROKODIL.
“Beograd je sam po sebi jedna dosta neurotična sredina koja zahtijeva mnogo od onih koji u njemu žive. On po pravilu iscrpljuje i oduzima dosta energije na banalne stvari. U Beogradu sve statistike koje se tiču zagađenja vazduha, saobraćaja, urbanističkog haosa su poprilično loše. Ipak, mislim da postoji nivo dosta pozitivne energije u kojem je moguće ostvarivati neku vrstu konstruktivnog i kreativnog života. Koliko god da su sile koje njim vladaju često strahovito negativne, Beograd nikada nije bio bačen na koljena. Postoji jedan duh u Beogradu koji brani nešto po čemu bi Beograd valjalo zapamtiti za neka bolja vremena”, saopštio je Arsenijević.
Preporučeno
Nakon sinoćnjeg produktivnog panela na kojem su se mogle čuti mnoge značajne poruke, program Pjace od filozofa će biti nastavljen večeras u kotorskom Kreativnom habu sa početkom u 21 čas i 30 minuta kada će fokus biti na gradu kao zajednici i prostoru aktivizma. Debatovaće se o pravu na grad, javnim prostorima, društvenom angažmanu i ulozi umjetnosti u oblikovanju održive urbane budućnosti a okupiće Ivu Čukić, arhitekticu, Aleksandra Radunovića, dramaturga, scenaristu, kompozitora, glumca, gitaristu i radio voditelja i Sonju Dragović, istraživačicu u Istraživačkom centru za proučavanje socijalno-ekonomskih promjena i prostornih studija pri Univerzitetskom institutu u Lisabonu sa moderatorima Aleksandrom Kapetanović i Tatjanom Rajić, arhitekticama i osnivačicama NVO Expeditio, koji će kroz otvoreni dijalog promišljati o tome kako nas grad gradi i kako mi možemo graditi gradove koji pamte, povezuju i traju.
