Video
Nedavna istraživanja pokazala su da je u 2021. godini prodaja vinila (ploča) nadmašila potražnju za CD-ovima u Sjedinjenim Američkim Državama prvi put u 30 godina. Rezultati su slični i u Velikoj Britaniji gdje je prodaja vinila najveća u protekle tri decenije – sa prodatih pet miliona ploča.
Iako je bogata diskografska industrija bivše Jugoslavije daleka prošlost, pasioniranih ljubitelja originalnog i svakako najkvalitetnijeg zvuka, još uvijek ima i u našoj zemlji.
Zahvaljujući NVO Gramofonske ploče, zvuk gramofona i dalje se čuje u Crnoj Gori, a audiofili naše zemlje konačno su našli svoj kutak u vrlom novom svijetu koji omiljenu muziku “udaljenu svega na jedan klik” nosi sa sobom. Samim tim, potvrđuje Burić, posebno u vrijeme korone i kod nas se povećalo interesovanje za vinil.
Pandemija uticala na sve veći broj zaljubljenika u vinil
“U Crnoj Gori postoji stara garda gramofondžija i vinildžija od kojih smo mi učili i sa kojima se rado družimo. Oni su zaslužni što su se raritetne ploče u Crnoj Gori sačuvale. Zatim naša srednja generacija (rođeni 70ih i 80ih) koji smo nastavili sa nabavkom raritetnih ploča i značajno povećali fundus ploča u Crnoj Gori, popravili kvalitet i izbor. Na kraju, raduje me što se uz nas oformila i mlađa generacija koju pokušavamo da usmjerimo ka istom cilju. U vrijeme korone, otežalo se druženje, okupljanje i organizacija berzi, ali svakako se usled ‘zarobljenosti’ u kući povećalo slušanje ploča”, naglašava naš sagovornik.
Pojava kasete i CD-a, ističe Burić, svojevremeno je omogućila određeni komfor korisniku u tom smislu da je mogao sam snimiti ili presnimiti album ili neku kompilaciju po svojoj želji. To je bio udar na muzičku industriju i na autorska prava i označilo je razvoj piraterije.
“Kasnije se razvila tehnologija čuvanja muzike na hard diskovima, USB memorijama, virtuelnoj memoriji. Sve te novotarije proizvod su tehnološkog razvoja, ali to je sa sobom donijelo i probleme : traka audio kasete se lako namagnetiše, kasetni dekovi vremenom zgužvaju traku. CD ima svoj vijek trajanja i nepouzdan je kao nosač zvuka. Hard disk, USB stick, razne memorije se toliko prepune sa ogromnim brojem snimljenih pjesama da postaju nepregledni i neupotrebljivi”, pojašnjava on.
Najtraženiji Pink Floyd, Zeppelin, Azra, Električni Orgazam…
Zaključak: gramofonske ploče su preživjele razne etape kada su drugi nosači zvuka povremeno preuzimali primat.
“Ploče nikad nisu prestale da se proizvode. U posljednjih 10 godina opet su se vratile na velika vrata i sinonim su za najkvalitetniji nosač zvuka. Podsjetiću da su ploče jedini nosač na kojem je zvuk fizički utisnut i adekvatnim čuvanjem ploča postigli smo trajno čuvanje i arhiviranje muzike, što je jedan od osnovnih ciljeva naše NVO ‘Gramofonske ploče Crna Gora – Montenegro Records'”, navodi Burić.
Ono što ih izdvaja je činjenica da im prodaja nije prioritet, tako da na sajmovima i berzama ima i prodaje i razmjene i raznih dogovora o saradnji, objavi ploče, promociji…a što se tiče godina starosti, svi se druže ravnopravno.
“Možda su stariji kolekcionari malo sujetniji, sa razlogom, a opet ima i puno mladih koji prave početničke greške. Naravno, starije nemamo šta naučiti, ali ove mlađe i te kako možemo i usmjeravamo ih. Nadam se da će mlađih kolekcionara biti sve više”, nada se ovaj kolekcionar.
Po nepisanom pravilu, svi “moraju” u kolekciji imati najzvučnija imena, tako da se uvijek traže Pink Floyd, Led Zeppelin, Dire Straits, Michael Jackson…a od ex-Yu izvođača Azra, Električni Orgazam, Idoli i tako dalje, otkriva on.
Izrada i distribucija prve crnogorske gramofonske ploče
Od svog osnivanja iz ove NVO forsiraju ideju da članovi daju pun doprinos, isključivo uz volonterski rad, u cilju popularizacije analognog zvuka, vintage uređaja i okupljanja kolekcionara ploča. Želja im je i da podstaknu izvođače da objave svoj album na ploči.
Upravo sa tim idejama, ekskluzivno najavljuje Burić, u saradnji sa Glavnim Gradom i svim ostalim subjektima koji žele da daju doprinos, rade na dva velika projekta koji će se realizovati ove godine.
Preporučeno
“Izrada i distribucija prve crnogorske gramofonske ploče i organizacija ‘4. Međunarodnog sajma audio uređaja, opreme i nosača zvuka’ – Podgorica 2022. Na tom velikom sajmu ugostićemo izlagače iz svih republika bivše SFRJ, a u toku godine i mi učestvujemo na njihovim sajmovima i berzama. Na taj način uspijevamo dobro da se povežemo sa okruženjem i sa zadovoljstvom mogu da vam potvrdim da se Podgorica kotira visoko na mapi gradova koji imaju dobro organizovane berze ploča i audio sajmove. Zadovoljan sam što smo mi kao NVO doprinijeli da je to tako”, zaključuje Burić. M.R.
