Video
“Neke stvari u Beogradu više cijenim nego prije. Dok nisam otišao u Ameriku, nisam znao koliko ovog ovdje ima u meni, a nisam neki rodoljub”, kaže Skočajić.
Knjiga, koja je prva poezija objavljena u izdavačkoj kući “Book”, dobila je ime po imenu Skočajićeve omiljene pjesme.
“Svako mjesto ima poetičnost, to ima više veze sa čovjekom i sa onim šta mu je u glavi. Beograd je podjednako inspirativan kao Podgorica, Zagreb, bilo koji grad”, navodi autor. Mikrosvijet je, kako dodaje, ključ svega.
“Što su jači zidovi našeg mikrosvijeta, bolje ćemo da preživimo u svijetu kakav je danas. Gomila pjesama je o komšiluku, ljudima, mjestima. Treba čovjek da se trudi da mu mikrosvijet bude što bogatiji, mislim na ljude i stvarima koje volimo. Pjesme nekad samo izađu iz mene, govore o svijetu u kojem živimo, ljubavi, životu, muzici, politici, ljudima. Kad sjedim negde i posmatram ljude, to umije da me inspiriše”, kaže Skočajić.
Vladimir Skočajić Skoča autor je emisije Gistro FM, povremeno radi kao DJ, a svoje tekstove pisao je za razne beogradske časopise. Na društvenim mrežama važi za jednog od popularnijih autora „crtica“ o muzici i životu. Planira, kako kaže, da objavi i zbirku priča, a nekad možda i roman.
Na predstavljanju knjige “Ko je bio Ivo Andrić”, autorka knjige Žaneta Đukić-Perišić kaže da se, obzirom da je iščitala hiljade i hiljade stranica o Andrićevom životu i stvaralaštvu, susrela sa sjećanjima njegovih najbližih saradnika.
“Učinilo mi se da je veoma važno da sve to skupimo na jedno mjesto, jer bismo tako dobili kompletnu sliku o Andriću. Riječ je o 41 autentičnom sjećanju na Iva Andrića, iz ugla njegovih školskih drugova, prijatelja, pisaca, diplomata, kolega, komšija, rođaka, političara, poznanika”, navodi autorka.
Prema njenim riječima, knjiga predstavlja polifoniju utisaka, uvida i komentara iz različitih uglova i pozicija.
“Od đaka višegradske osnovne škole, preko gimnazijskih drugova iz Sarajeva i pripadnika revolucionarnih udruženja oko pokreta “Mlada Bosna”, sa posebnim akcentom na međuratnom periodu kada, živogradeći socijalne i profesionalne veze, Andrić napreduje i u spisateljskom i u diplomatskom poslu, pa sve do sjećanja javnih ličnosti posle Drugog svjetskog rata. Tako knjiga iscrtava portret umjetnika u mladosti, zrelom dobu i starosti, tokom svih turbulentnih decenija njegovog postojanja”, kaže Đukić Perišić.
Moderatorka Jelena Knežević ističe da je ovo djelo sjećanje na jednu cijelu epohu, koju je svakako obilježio i Ivo Andrić.
“Knjiga “Ko je bio Ivo Andrić” čita se kao najuzbudljiviji biografski roman, hronološki poredan. Pokušava da odgovori ko je bio taj pisac, relativno enigmatične prirode. Osjeti se odnos poštovanja prema njemu, čak i u periodima kad ga nisu podržavali”, kazala je Knežević.
I monografija “Živojin Pavlović: Kino-poeta velikog crnila” predstavljena je trećeg dana Internacionalnog sajma u Bemax areni. O ovoj izuzetno vrijednoj monografiji govorili su istaknuti režiser Darko Bajić i filmski kritičar Goran Gocić, a razgovor je moderirao novinar Stojan Stamenić.
“Sam naslov sugeriše na crni talas i sve ono što je taj pravac značio za kulturu XX vijeka na jugoslovenskim prostorima i što znači danas, na kraju krajeva. Ne bih crni talas gledao kao nešto što je dio istorijskih hronika, nego kao nešto što je i danas živo, što i dalje traje, onako, ispod površine, na mnoge načine kroz evropski i kroz post-jugoslovenski film”, istakao je na promociji novinar Stojan Stamenić.
Film Hajka ima 110 scena, 110 kadrova, to je fascinantno, istakao je reditelj Darko Bajić, čuven po ostvarenjima kao što su “Crni bombarder”, “Zaboravljeni”, “Bićemo prvaci sveta”…
“Žika je različit u svojim filmovima, ne možete naći jednu jedinu stvar koju on u svojim filmovima ponavlja. Volio je jako da stavi neku prljavštinu, ako bi snimao običan pasaž on bi morao još malo da ga zaprlja. Ono u čemu je on apsolutno različit je po svom rediteljskom prilazu, počeo sam od ‘Hajke’ koja ima 110 kadrova, ja sam bio fasciniran kada sam gledao taj film. To su toliko kompleksni i komplikovani kadrovi. ‘Kad budem mrtav i beo’ jedan od filmova koji je obilježio Žikinu karijeru, danas da ga postavite i sada bi bio blokbaster, nema razloga da to ne bude. ‘Buđenje pacova’ isto tako. Ono što je mene privuklo je ta njegova različitost, po tome je vrlo sličan Kjubriku, nikada nije napravio jedan isti film. To je bio uticaj i na mene da nikad ne napravim jedan isti film”, istakao je Bajić.
Prema njegovim riječima, Žika i ova monografija su i te kako važni u današnje vrijeme.
Preporučeno
“Iskustvo filmskih traka XX vijeka nešto je što mora da se prenese u XXI vijek, ta vrsta iskustva filmske trake. To je na neki način odbrana od vještačke inteligencije”, ocijenio je čuveni režiser.
