To je odlučio žiri koji su činili komesarka nastupa Crne Gore na Bijenalu arhitekture Mirjana Đurišić, kustoskinja nastupa Crne Gore na Bijenalu arhitekture Miljana Zeković, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici Veljko Radulović, članica kreativnog tima nastupa Crne Gore na Bijenalu arhitekture Tamara Marović i članica kreativnog tima nastupa Crne Gore na Bijenalu arhitekture Maja Radonjić.
Bijenale arhitekture (Mostra Internazionale di Architettura – Biennale Architettura) je vodeća svjetska izložba u oblasti arhitekture, kojom se utvrđuju presječna stanja, definišu pitanja, ispituju mogućnosti i trasiraju perspektive u razvoju profesije. Ovogodišnje izdanje Bijenala planirano je od 10. maj do 23. novembar u Veneciji.Crna Gora će, povodom učešća na ovogodišnjem Bijenalu arhitekture, otvoriti nacionalni paviljon u galerijskom prostoru ArteNova, smještenom na lokaciji Campo San Lorenzo u Veneciji.
Na konkurs je bilo pristiglo 11 radova.
Rad tima Šukovića, Todorovića i Šehanovića nosi naziv „Terram intelligere: INTERSTITIUM.
“Autori su se svojim odgovorom na nacionalnu temu kojom se Crna Gora predstavlja na ovogodišnjem Bijenalu arhitekture ‘Razumjeti zemlju’, izdvojili od drugih timova, predstavljajući fundamentalno i u svim aspektima podržan interdisciplinarni projekat, koji u sebi donosi polet razumijevanja i učenja među generacijama i među vrstama. Polazeći od podrobne analize elementa lokalno specifičnog narativa vezanog za uspostavljanje razgraničenja u zemlji, kao podjednako prostornog i kulturološkog crnogorskog fenomena – međe – autori ga u svom rješenju prevode u konstelaciju nastanjenih, lebdećih, polikarbonatnih oblika. Uspostavljena prostorna struktura je personifikacija dihotomija: prošlog i budućeg, umjetnosti i nauke, društvenog i prirodnog – prostora susreta i sagledavanja mogućnosti daljeg, održivog, rezilijentnog modela rasta prirodnih organizama i otvaranja dijaloga sa čovjekom, te primjene naučenog u planiranju i izgradnji budućih životnih prostora”, saopšteno je iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Dodaju da arhitektura pojedinačnih polikarbonatnih oblika, ali i cijele konstelacije ukazuje na medijatorsku ulogu arhitekture u svijetu budućnosti i jasno odgovara na pitanje Karla Ratija o razumijevanju arhitekture kao agenta i alata kojim uspostavljamo veze među različitim vrstama i svjetovima.
Preporučeno
“Arhitektura postavke shvaćena kao granični prostor umjetnosti i nauke, na mikro nivou donosi uvid u razvoj mikro svijeta – stanovnika polikarbonatnih oblika – specifičnih bakterijskih kultura prikupljenih na lokalitetima u Crnoj Gori. Istraživanje mikrobioloških procesa i njihovog potencijala za primjenu u arhitekturi i građenju jeste naučni osnov ovog rada, koji približava i čini prijemčivim za analizu posjetiocima i posmatračima ono što u svakodnevnom životu ostaje nevidljivo. ‘Živa laboratorija’ uspostavljena na ovaj način nudi istraživanje i učenje iz mikroprocesa, otvarajući opcije za razmatranje potencijalnih analognih primjena ovih procesa u graditeljskim praksama budućnosti. Uz izuzetni narativni i estetički domet, rad donosi i jednu specifičnu, i u arhitektonskom diskursu današnjice izgubljenu, a neophodnu komponentu poetike. Istražujući granice, njihovu dualnu prirodu nepomjerljivosti i nepostojanosti kroz različite dimenzije i razmjere, projekat otvara polje mogućih kreativnih interpretacija zemlje i, kako autori navode, ‘njenog glasa, nečujnog, a duboko prisutnog’ koji daje volumetriju prostoru za dijalog sa prirodom i za učenje od prirode. Jedinstvom svih ovih komponenti koje simultano egzistiraju u projektu, posetilac dobija naučnu i emotivnu satisfakciju, u smislu identifikacije sa vrstama koje nas (i dalje) uče. U svim ostalim aspektima kvalitativnog evaluiranja rada, postignute su veoma visoke ocjene, koje u rezultatu u potpunosti preporučuju ovaj rad za realizaciju”, saopšteno je.
Video