Ujedno će eksperti Uneska moći da provjere koliko se poštuju njihove smjernice o zaštiti i očuvanju ovog područja koje je posljednjih godina ugroženo brojnim urbanističkim projektima, eksploatacijama, ali i neshvatljivim odnosom Opštine Kotor prema arheološkom lokalitetu Carine, koji je u više navrata nezakonito prekopavan bagerima za potrebe izgradnje sportskih terena.
NADLEŽNOSTI
U međuvremenu, novi Savjet za upravljanje područjem Kotora, koji je formiran u junu prošle godine, do danas se sastao samo dva puta, iako mu je zakonska obaveza da se sastaje najmanje jednom mjesečno. No, to nije ništa neuobičajeno za ovo neefikasno tijelo čiji su se članovi i u prethodnim godinama jako rijetko sastajali, a koje sada treba da završi reviziju Menadžment plana (Plana upravljanja zaštićenim područjem). Rad na tom obimnom dokumentu najveći dio članova Savjeta, kako saznaje Pobjeda, počeo je ovih dana preko mejla, odnosno jedni drugima mejlom šalju komentare na staru verziju Menadžment plana, uz prijedloge što bi trebalo skratiti, što dopuniti, kakve nove elemente unijeti. Uz to, nejasna je nadležnost članova Savjeta u dijelu revizije Menadžment plana, jer se u Zakonu o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, u članu 10, navodi da Savjet koordinira izradu, reviziju i sprovođenje Menadžment plana. Sa druge strane, Zakon o zaštiti kulturnih dobara, u članu 91, navodi da izradom Plana upravljanja (Menadžment plana) rukovodi Ministarstvo kulture i medija i sprovodi se kroz učešće svih subjekata uključenih u upravljanje kulturnim dobrom. Plan upravljanja, kako se navodi u zakonu, donosi Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara. To bi značilo, kako je potvrđeno Pobjedi iz više izvora iz Ministarstva kulture, Uprave i Opštine Kotor, da bi Ministarstvo trebalo da formira radnu grupu za reviziju Menadžment plana, kojom bi samo koordinirao Savjet za upravljanje područjem Kotora, a nikako da se članovi Savjeta bave tim poslom.
U sve ove pravne finese trebalo bi da bude upućena i direktorica za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture i medija Dobrila Vlahović, koja je i članica Savjeta za upravljanje područjem Kotora. Ona je upravo ovih dana, pozivajući se na zakonske odredbe, poručila članovima Savjeta da treba da „urade reviziju Menadžment plana koji je donesen od strane Vlade, godinama unazad“.
,,Dakle, reviziju teksta postojećeg Menadžment plana. Da bismo to uradili, treba da nam se dostavi postojeći Menadžment plan u Word verziji, bez fotografija i priloga. Svako od nas treba biti zadužen za poglavlja koja su već prepoznata u postojećem Menadžment planu i da vrši korekcije i dopune u odnosu na postojeći tekst. I to na sljedeći način: u postojećem tekstu, križati ono što se ocijeni da treba ukloniti, a drugom bojom unositi novi tekst. Navedeno se odnosi na cjelokupni tekst postojećeg Menadžment plana, sa sadržajem, naslovima, podnaslovima itd.”, poručila je Vlahović.
Revidovani tekst, kako je zaključila, biće kraći, sažetiji, sa puno izmjena. Još jednom je ponovila da rad članova Savjeta mora početi na tekstu postojećeg Menadžment plana.
,,U konačnom, mi moramo imati dokument u kojem se jasno vidi šta je uklonjeno, a šta je novo. Nadam se da ćete razumjeti moju namjeru i obavezu ukazivanja na zakonsku proceduru. Takođe, cijenim da svi članovi Savjeta treba da budu u timu, kao i koleginice koje je kolega Ilija predložio”, istakla je Vlahović.
Mapa zaštićene zone u Boki kotorskoj, FOTO: Opština Kotor
Počinjanje revizije Menadžment plana, pa makar ovako neozbiljno i stidljivo, jasno je da dolazi na vijest o posjeti Savjetodavne misije Uneska, kako bi se ekspertima ove svjetske organizacije još jednom uputilo lažno uvjeravanje kako je sa crnogorskim obavezama prema Unesku sve u redu, te da svi obećani poslovi samo što nijesu završeni. Uostalom, obećanje da će Menadžment plan biti završen do kraja 2024. nalazi se i u izvještaju koje je Ministarstvo kulture i medija uputilo Unesku u februaru prošle godine.
Predstojeći sastanak u Kotoru ujedno će biti i prilika da se domaći eksperti izjasne povodom kritika Centra za svjetsku baštinu Uneska koji je u novembru prošle godine prigovorio Crnoj Gori zbog povećanog broja HIA studija (Pojedinačna procjena uticaja na baštinu), koje se upućuju sa crnogorske strane povodom mišljenja/saglasnosti na projekte i aktivnosti što se realizuju u zaštićenoj zoni Bokokotorskog zaliva. Podsjetimo, direktor Centra za svjetsku baštinu Lazare Elundu Asom saopštio je predstavnicima Ambasade Crne Gore u Parizu da je Kotor apsolutni rekorder po broju obrađenih HIA studija. To, kako je rekao Asom, počinje dramatično da opterećuje kapacitete Centra za svjetsku baštinu. Ovim povodom predstavnici crnogorske ambasade uputili su pismo Ministarstvu kulture i medija u kojem navode da je Lazare Elundu Asom, na sastanku u novembru, prenio „očekivanje da se naprave koraci koji bi mogli doprinijeti unapređivanju unutrašnjih kapaciteta za donošenje odluka koje se tiču Konvencije, što se prevashodno odnosi na kapacitete Uprave za zaštitu kulturnih dobara“.
Između ostalog, Unesko je predočio mogućnost „upućivanja službenika koji bi radio na određeno vrijeme u Centru svjetske baštine i u čijem bi opisu poslova bili upravo predmeti iz Crne Gore“.
AGENDA
Iz agende predstojeće posjete Savjetodavne misije Uneska vidi se da će sastanci početi u srijedu, 26. februara, u Pomorskom muzeju u Kotoru. Prva će govoriti ministarka kulture i medija Tamara Vujović, a najavljeni su i ministar Slaven Radunović, princ Nikola Petrović Njegoš, u ime ICOMOS Nacionalnog komiteta za Crnu Goru, Siniša Šešum, šef Antenna kancelarije u Sarajevu i Maja Mršulja, predsjednica Skupštine opštine Kotor. Potom će uslijediti panel diskusija – predstavljanje trenutnog stanja i izazova u očuvanju izuzetnih univerzalnih vrijednosti Kotora. Normativni okvir za zaštićeno područje i kulturna dobra predstaviće Dobrila Vlahović i direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković, a potom će govoriti Ana Jovetić, Jelena Franović, Mladen Krekić, Svetlana Jovanović i Katarina Nikolić-Krasan.
Prvog dana planirana je i posjeta područnom odjeljenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara u Kotoru, a zatim posjeta lokacijama, a fokus je stavljen na izazove konzervacije i nedovoljno adekvatne intervencije. Tom prilikom, domaćini iz Crne Gore povešće eksperte Uneska u obilazak Gradskih zidina, utvrđenja i tvrđava, Zgrade Jugooceanije i Hotela Fjord, Benova, sa posebnim fokusom na parking i njegov uticaj na gradske zidine Kotora.
U četvrtak, 27. februara, u planu je tura po Bokokotorskom zalivu (brodom) – uvid u stanje i nivo razvoja projekata. U planu su posjete Dobroti, Ljutoj, Orahovcu, Perastu, Risnu, kamenolomima u području Ledenica/Krivošija, Muu, Baošićima, Morinju, Stolivu i Verigama.
Posljednjeg dana boravka Savjetodavne misije Uneska, u petak 28. februara, u planu su radni sastanci, zajednička diskusija i zaključci misije. Predviđena je nova tura po Bokokotorskom zalivu, ovaj put automobilom, kao i panel diskusija sa stručnjacima/predstavnicima institucija i civilnog sektora. Domaćini i gosti automobilom će putovati do Luštice, Bigova, kao i do kompleksa žičare Kotor -Lovćen, budući da Unesku još nije dostavljena dodatna dokumentacija za gornju stanicu žičare, te da je u međuvremenu na toj lokaciji izgrađen veliki broj privremenih objekata. U završnici skupa biće riječi i o izazovima u odnosu između države i investitora, kao i o specifičnim slučajevima izgradnje i njihovim uticajima na baštinu.
Neispunjene brojne zakonske obaveze
Unesko je još 2023. godine uputio kritiku Crnoj Gori zbog neusvajanja Menadžment plana (Plana upravljanja), a Ministarstvo kulture i medija je brže-bolje u izvještaju iz februara 2024. godine konstatovalo da je „revizija Plana upravljanja izuzetno složen i značajan zadatak“. Tada su, podsjetimo, Unesko netačno informisali da je Menadžment plan u finalnoj fazi pripreme, te da će uskoro biti upućen Vladi na usvajanje kao nacrt dokumenta, a u tom momentu na vidiku nije bilo ni formiranje Savjeta za upravljanje područjem Kotora, u čijoj nadležnosti je koordinacija revizijom Menadžment plana.
Preporučeno
Savjet za upravljanje područjem Kotora formiran je tek na ljeto prošle godine i to uoči lokalnih izbora u Kotoru. Čine ga predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić, dr Ilija Lalošević, mr Dobrila Vlahović, mr Aleksandra Džaković, Miloš Petričević, dr Mladen Krekić, dr Stevan Kordić, Srđan Marlović, Ana Jovetić i Marija Novaković, dok je Biljana Gligorić iz NVO „Expeditio“ dala ostavku na mjesto člana u Savjetu zbog funkcije koju obavlja u drugom državnom organu. Umjesto nje, članica Savjeta treba da postane Aleksandra Kapetanović, takođe iz NVO „Expeditio“. Prvu sjednicu održali su 13. avgusta, a sljedeća je bila planirana za 13. septembar, ali je odložena, kako su ranije potvrdili izvori Pobjede, zato što je Jokić bio prezauzet kampanjom za izbore. Članovi Savjeta drugu sjednicu održali su tek krajem januara ove godine. Prema Zakonu o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, Savjet je dužan da do 1. marta tekuće godine dostavi Vladi godišnji izvještaj o sprovođenju Menadžment plana i stanju područja Kotora. Naravno, ni ova obaveza godinama nije ispunjavana, pa zasigurno neće ni do 1. marta ove godine, što Vladi daje mogućnost da raspusti ovo tijelo i izabere novo. No, dugogodišnji nerad, javašluk i nebriga prema zaštićenom području Kotora, koji dolaze od vrha države do lokalnih institucija, ne ostavljaju previše nade u pozivanje na odgovornost, sankcije i poštovanje zakona.
Video