Video
Po okončanom prvom danu, o tome šta je bila goruća tema sastanka, kao i aktuelnim političkim pitanjima regije, govorio je za Klix.ba.
Bukurešt je danas i sutra centar zbivanja i mjesto susreta ministara vanjskih poslova NATO-a, na kojem osim šefova diplomatije, prisustvuju i predsjednici vlada zemalja članica pakta.
Delegaciju Crne Gore predstavlja, tako, predsjednik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu Dritan Abazović, koji je u eksluzivnom intervjuu za Klix.ba govorio o čemu je bilo riječ prvog dana sastanka u Bukureštu, ali i o političkoj situaciji u Crnoj Gori te regionalnim pitanjima.
Abazović je kazao da je u okviru prvog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a najviše vremena posvećeno – očekivano – Ukrajini.
On je, kako je rekao u razgovoru za Klix.ba , ponovo iznio svoj jasan stav, a to je da Crna Gora jasno ostaje uz Ukrajinu i njen narod.
“Ponudili smo stavove, ja u ime Crne Gore sam jasno iznio stav da ostajemo posvećeni ukrajinskom narodu u cilju odbrane teritorijalnog integriteta. Podrška naše države neće izostati. Kada bi gledali komparativno, mislim da podrška Crne Gore – u odnosu na naše kapacitete – je zaista na zavidnom nivou”, kazao je Abazović.
Podsjetio je na posjetu delegacije Crne Gore Ukrajini te dodao da se nedavno ministar odbrane vratio iz Ukrajine.
“Obezbjedili smo značajnu vojnu podršku, tako da Crna Gora čini velike napore da izađe u susret ukrajinskom narodu. Niti mi kao mala država možemo da utičemo na ukupan proces, ali ono što je želja jeste da preovlada razum i mir”, istakao je on.
U okviru sastanka ministara NATO-a, za sjutra je planirano da se na dnevnom redu nađe i pitanje Bosne i Hercegovine. Abazović je, shodno tome što su Crna Gora i Hrvatska jedini “predstavnici” NATO bloka u našem regionu, rekao da postoje određene zebnje po pitanju razvoja zemalja Zapadnog Balkana u tom smjeru. Ipak, najvažnije je pokazati razumijevanje, mudrost i očuvati stabilnost.
“Mi smo takva regija koja ne uliva veliko povjerenje drugim evropskim država iako situacija nije toliko dramatična. Ali postoji prostor za poboljšanje demokratskog standarda na Zapadnom Balkanu. Svi tome trebamo dati doprinos. Zapadni Balkan će imati posebnu temu. Najvažnije je da pokažemo da zajedno imamo snage i mudrosti, prije svega da sačuvamo stabilnost regije”, kaže Abazović i nastavlja:
“Što se tiče Crne Gore i BiH, nama je jedan od prioriteta regionalna saradnja. Uložićemo dodatne napore da regionalnu saradnju izdignemo na što veći nivo i sigurno nećemo doprinositi velikim tenzijama, a sve što budemo mogli uraditi – da nekako damo svoj skromni doprinos da i naša zemlja, i druge zemlje, pokrenu evropsku lokomotivu, ubrizgavajući što više evropskog duha”, naglasio je Abazović.
On je dao svoj komentar i na temu uloge Kine, ne samo u Crnoj Gori, već i na cijelom Zapadnom Balkanu.
Suština je, složio se i Abazović, da Kina svoj uticaj širi kroz tzv. soft power, odnosno preko velikih investicionih poduhvata. Rekao je, međutim, da on lično nije bio pristalica saradnje sa kineskom kompanijom koja je izgradila i prvi autoput u Crnoj Gori.
“Odnos Kine i NATO-a je nešto što će se naći na dnevnom redu. Kina ima svoju drugu strategiju – soft power, preko velikih investicionih poduhvata, prisutni su i u Crnoj Goru, gradili su autoput. Zbog javnosti u BiH, ali i zbog vaših čitatelja, želim reći da sam i tada bio protiv tog ugovora koji je zaključila tadašnja Vlada Crne Gore. Hoću da kažem – kada vam neko ponudi uslove takvog ugovora, možete da budete kivni na svoju vladu, a ne na onog ko daje ponudu. Oni, kao firma, mogu da predlože. Na nama je da na to adekvatno odgovorimo. Trebamo da adresiramo sopstvenu odgovornost, a ne da to prebacujemo na Kinu. Ono što mi želimo da vidimo u narednom periodu, ne zatvaramo vrata nikome, ali želimo više investicija od zemalja zapadne Evrope”, smatra Abazović i dodaje kako su vlade tu da brinu o građanima. Smatra, ujedno, da je u prethodnom periodu u Crnoj Gori bilo dosta “javašluka”, ali da će sve doći na naplatu.
Crnu Goru trenutno potresa ustavna kriza, Zakon o predsjedniku, imenovanja sudija Ustavnog suda, a Abazović kaže kako njegova država traga za “političkom stabilnošću”, ali da situacija nije onakva kakvom se predstavlja.
“Crna Gora mora da izađe iz ustavne krize. Crna Gora posljednjih godina bilježi rezultate koje nije bilježila u istoriji. BDP je prešao pet milijardi prvi put u istoriji; povećanje su plate u javnoj adminstraciji, stranih direktnih investicija imamo 850 miliona, očekujemo da taj broj bude preko milijardu do kraja godine. Moramo da se dogovaramo, nema više monopola. Moj je apel da se politički subjekti što prije dogovore oko sudije Ustavnog suda”, poručio je Abazović.
Kao jedan od otvorenih pristalica inicijativa Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa, Abazović kaže da ove dvije inicijative ne sputavaju jedna drugu, već djeluju i kao “zdrava konkurencija”.
“Ja lično podržavam sve vidove regionalne saradnje, sve što doprinosi većoj saradnji, da smo zajedno, a ne u neprijateljstvu bilo da se radi o Berlinskom procesu ili Otvorenom Balkanu. Kad je riječ o Berlinskom procesu, situacija je malo obrnuta, Otvoreni Balkan je dao zamah Berlinskom procesu – radi se o zdravoj konkurenciji”, kaže Abazović i dodaje potom da Otvorenim Balkanom nije zapostavljena BiH – inicijativa je napravljena za sve.
Preporučeno
“Kada je riječ o Otvorenom Balkanu i odnosu prema BiH – nisam čuo da ta inicijativa nije napravljena za šest zemalja – to je važno naglasiti jer mi na Balkanu uvijek imamo tu frustraciju da neko želi da uradi nešto za nas. Zapadni Balkan ima mnogo toga da ponudi Evropskoj uniji, ali moramo da imamo povjerenje jedni u druge”, zaključio je Abazović.
