Video
Abazović se u svom izlaganju osvrnuo na etička pitanja u kontekstu globalne pandemije i istakao da je ona najbolji dokaz zašto je potrebno uspostaviti minimum saglasnosti oko vrijednosti u globalnoj zajednici, navodeći da je proces deglobalizacije uvećao nesigurnost, a pandemija COVID-19 potvrdila potrebu za globalnom etikom.
“Proces deglobalizacije značajno se ubrzao nakon 2016. godine i izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, kada je opet vraćena teza o jačanju nacionalne države (Nation State). Međutim, situacija sa covid-om potvrdila je potrebu za globalnom solidarnošću, kao nikada do sad“, kazao je on.
Zatim se osvrnuo na tezu filozofa Petera Sloterdajka o „društvu terora” i objasnio da ukoliko bi teror bukvalno preveli kao strah, onda bi upravo situacija sa covid-om u potpunosti oslikala društvo straha, nezavisno od materijalne i političke moći bilo koje države na svijetu.
“Proces dehumanizacije u postideološkom društvu potvrđuje potrebu za afirmacijom globalne solidarnosti kroz koncept globalne etike“, kazao je potpredsjednik Vlade.
Abazović je podržao napore istraživača, naročito iz sfere medicine, naglašavajući da bioetika mora paralelno da se razvija sa novim tehnološkim otkrićima.
On je istakao da je u globalnom smislu teško zamisliti da bilo ko može sam rješavati probleme i da stoga treba afirmisati teorijska razmišljanja koja bi jednog dana mogla zaživjeti u praksi.
Preporučeno
“Nijedno društvo ne može da opstane bez temeljnih vrijednosti, što važi i za globalnu zajednicu“, zaključio je Abazović.
