Video
”Žalbe na rješenje su podnijete u zakonskom roku, a podnijeti su i predlozi za poništenje rješenja u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Direkcija je poslala ANB-u zahtjev za izjašnjenje na okolnosti navedene u žalbi, oni su poslali izjašnjenje, nakon čega smo poništili naše prvo rješenje. Sada se postupak nastavlja”, pojasnio je Vučinić.
On je dodao da je sada na potezu ANB koja bi u daljem postupku trebalo da uradi nove bezbjednosne procjene za Maraš i Kurti.
Na pitanje da li je bilo pritisaka da Direkcija ukine sopstveno rješenje, jer je i premijer Dritan Abazović na jednom od saslušanja pred skupštinskim odborom najavio preispitivanje njegove uloge u odbijanju zahtjeva za Kuritija i Maraš, Vučinić je rekao da ih nije bilo ni sa jedne strane.
“Čuo sam premijera kad je to rekao, ali nije bilo pritisaka na Direkciju ni sa jedne strane. Radimo u skladu sa zakonom i ovlašćenjima i sada je ANB na potezu. Stvar se potpuno nepotrebno politizuje, a mene politika ne interesuje”, rekao je Vučinić.
Međutim, ostaje nejasno kako je Direkcija sa Vučinićem na čelu u kratkom vremenu mogla da donese dvije različite odluke, odnosno da prvo donese odluku o odbijanju zahtjeva za dozvolu za pristup tajnim podacima Kurtija i Maraša, a onda na osnovu žalbe da odluči suprotno. Stiče se utisak da je Direkcija za zaštitu tajnih podataka samo “protočni bojler”. Možda logiku treba tražiti ipak u politizaciji i određenom pritisku, jer je naknadna pamet Direkcija nastupila kada je Abazović smijenio ministra odbrane Raška Konjevića, ali i v.d. direktora ANB-a Sava Kenteru.
Teško je zamisliti da su samo ovo razlozi za “sječu” nelojalnih kadrova iz bezbjednosnog sektora samo da bi se napravio prostor za Artana Kurtija da može do tajnih podataka i kontrole rada ANB-a, ali ako praviš sistem unutar sistema i paralelnu službu bezbjednosti onda sve dobija logičan slijed.
Podsjetimo bivši direktor ANB-a Savo Kentera je na jednom od saslušanja pred Odborm za bebjednost kazao da su upoznali Abazovića da je negativna provjera o izdavanju dozvole za pristup tajnim podacima za Kurtija.
”Čovjek koji je i sad u menadžmentu, rekao vam je da se ta dozvola ne može dati. Ta provjera je završena prije petka. Ona je u petak, dok sam ja još bio vd direktor ANB-a, poslata”, napomenuo je Kentera.
On je prokomentarisao i slučaj Artana Kurtija.
”To za cjelokupnu provjeru nije bitno. Kad se rade provjere ne gleda se samo je li neko brisan iz kaznene evidencije, već kompletna ličnost. A mi ovdje imamo osobu koja je sklona nasilničkom ponašanju, osobu koja u kontinuitetu pravi probleme. Takva osoba ne može biti ne u ANB-u, nego ne može biti ni policajac”, ocijenio je tada Kentera.
U prvom rješenju Direkcije za zaštitu tajnih podataka napisano je da je ANB dostavio izvještaj u kojem je navedeno da postoje bezbjednosne smetnje iz člana 46, st. 1, 4, 5 i 10 Zakona o tajnosti podataka za Maraš i Kurtija i preporuku da im se to pravo ospori, što je i bio osnov da Direkcija odmah donese rješenje kojim se njima odbija zahtjev za izdavanje dozvole.
Generalni sekretar Vlade je, 2.6.2022. godine, pokrenuo postupak za izdavanje dozvole za pristup tajnim podacima za sekretarku Vijeća za nacionalnu bezbjednost zbog toga što pokriva takvo radno mjesto.
Direkcija je nakon toga podnijela zahtjev ANB-u da urade bezbjednosnu procjenu, kako bi se utvrdilo ima li smetnji da joj se izda dozvola za pristup tajnim podacima.
Nakon što je Vlada 26. jula ove godine imenovala Kurtija za generalnog inspektora ANB-a, takođe je traženo da mu Direkcija izda rješenje o pristupu tajnim podacima, ali je tajna služba i za njega donijela izvještaj o negativnoj bezbjednosnoj procjeni koje su zakonska smetnja za izdavanje dozvole.
Kurtijevo imenovanje pratila su brojna negodovanja i tvrdnje da ne može proći bezbjednosnu procjenu za rad u ANB-u i pristup tajnim podacima, zbog toga što je dva puta osuđivan kao maloljetnik i kasnije kao punoljetna osoba. Njegove osude su prije nekoliko godina zakonskom rehabilitacijom izbrisane iz kaznene evidencije Ministarstva pravde.
Preporučeno
