Video
“Dok “sam” ne progovoriš nikog ne interesuješ, osim ako može da te (zlo)upotrijebi. Takve stvari guraju naše društvo u nacionalne rovove, u netoleranciju, u nestabilnost. Čak i vrijednosti iza kojih bismo kao društvo morali jedinstveno da stanemo, ostaju bez zaštite ako se radi o drugom, o “drugačijem””, poručio je Balota.
Gdje ćete veću vrijednost u jednom društvu, pita on, nego što je izbor sudija?
“U Crnoj Gori se desilo da je birano blizu 40 sudija na svim nivoima, od osnovnih, viših, do Upravnog, Apelacionog i Vrhovnog suda. I zamislite, nije izabran niti jedan pripadnik manje brojnih naroda. A nije da nije bilo kandidata, i to bez mrlje u karijeri, bez afera, sa najboljim ocjenama rada”, dodao je Balota.
Ko je taj ko će se drznuti da takvo postupanje brani izbornim procedurama, napominje Balota, “kad svi znamo da te procedure nijesu onakve kakve treba da budu”.
“Ponekad se u njima “osjeti” nacionalizam i kronizam u najmanju ruku. Zbog toga, članovima Sudskog savjeta treba dati žuti karton, svima do jednog. Štaviše, da stvar bude gora, ne radi se samo o nacionalnoj već i o vjerskoj diskriminaciji. Kakvu poruku šaljemo mladim pravnicima “pogrešne” nacionalnosti i “lažne vjere”? Džaba Ustav i zakoni koji favorizuju manje brojne narode”, ocijenio je funkcioner SDP.
A da stvar bude najgora to je izgleda najizraženije, prema njegovim riječima, “u grani vlasti u kojoj je to najopasnije”.
“U Skupštini Crne Gore, dakle u zakonodavnoj vlasti imamo afirmativnu akciju o olakšanom izboru poslanika manje brojnih naroda, u Vladu su, bar deklarativno, “manjine” više nego dobrodošle, ali sudska vlast ne mari za ta demokratska postignuća. U svakoj demokratskoj državi ovakav postupak Sudskog savjeta morao bi izazvati pažnju i biti kritički opserviran. Javnost se mora snažno usprotiviti takvoj diskriminaciji u društvu koje treba da njeguje jednakost, jer se radi o veoma ozbiljnoj temi izbora sudija”, dodao je Balota.
Ako javnost na ove stvari ne reaguje adekvatno, kaže Balota, “takve i slične stvari će se ponavljati”.
“Mora se naći način da se spriječe ovakve prakse ubuduće i bilo čija samovolja, pa zvao se on i “Sudski savjet”. To je naša obaveza na evropskom putu, u okviru reformi u pravosuđu i ispunjavanja obaveza iz poglavlja 23 i 24. Protiv izabranih sudija na svim nivoima nemamo ništa, ali njihovom društvu fale kolege jednako kvalitetne, čiji je jedini nedostatak izgleda u pogrešnom imenu”, baveo je Balota.
Ovo nisu evropske vrijednosti, poručuje, “već sve suprotno od toga”.
Preporučeno
“Jer države koje se ovako odnose prema najboljima među njima, koji treba da dijele pravdu, ne mogu biti dio najrazvijenije evropske grupe zemalja”, zaključio je Balota.
