Video
Obraćajući se prisutnima, predsjednik Skupštine istakao je da izložba predstavlja “mali podsjetnik koliko su žene ugradile sebe u antifašističku borbu Crne Gore, a zatim i izgradnju naše države na ruševinama rata i nakon posljedica jednog od najstrašnijih svjetskih sukoba u istoriji”.
Navodeći da su upravo crnogorske žene svojim zajedništvom, silovitom voljom i nesebičnim podvigom vrijednim divljenja, dale nemjerljiv doprinos u borbi za oslobođenje u periodu od 1941. do 1945. godine, predsjednik Bečić je naglasio da na putu za ravnopravnst i punu jednakost žene ne smiju biti same, kao i da će se zalagati da politika rodne ravnopravnosti ne bude samo deklarativno postavljena.
Prisutnima se obratila i predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, Božena Jelušić, koja je kazala da je period od deset godina AFŽ-a, između 1943. i 1953. bio period kada su žene zaista ostvarile punu afirmaciju.
“Želeći da zapravo počnemo od tog trenutka u vremenu, od trenutka jednom ostvarenih prava, željela bih da i naš Parlament, kako je predsjednik rekao, ne bude prostor u kojem će žene da izgledaju, da budu samo njegova dekoracija i nužna kvota, nego i da donosimo zakone i provjeravamo zakone iz rodnog ugla, da orodnjavamo sve što se može orodniti, jer tek tada neutralne zakonske norme mogu postati jednake za sve”, istakla je predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost.
Preporučeno
Izložba, koja se odnose na ženski pokret u Crnoj Gori od 1943. do 1953., obuhvata fotografije i dokumente iz istorijskog arhiva, koji su nastali kao refleksija na ovaj istorijski period, kada su žene u Crnoj Gori, ohrabrene međuratnim revolucionarnim zamahom, komunističkom ideologijom i antifašističkim pokretom napravile najveći emancipatorski iskorak u svojoj istoriji.
