Video
Gotovo hiljadu i po radnih mjesta u Upravi policije već od 20. avgusta bi moglo biti popunjeno i to bez ijednog raspisanog konkursa.
To proističe iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, usvojenog na 44. sjednici Vlade održanoj 1. avgusta, a koji se odmah zatim našao na dnevnom redu Petog vanrednog zasijedanja Skupštine predviđenog za 16. avgust.
Kako MUP i dalje nema riješenu sistematizaciju, izglasavanjem izmjena zakona prema Vladinim preporukama obezbijediće se ulazak još partijskih vojnika aktuelne vlasti na takozvana „mjesta po dubini“.
“Osnovni razlog za predložene promjene je potreba za stvaranje zakonskih pretpostavki koje će omogućiti popunjavanje nedostajućih kadrovskih kapaciteta Ministarstva unutrašnjih poslova, u cilju nesmetanog funkcionisanja i daljeg razvoja ovog organa. Zapošljavanje nedostajućeg kadra imaće pozitivan uticaj na rad i motivaciju postojećih policijskih službenika u smislu podjele obima poslova, a u krajnjem će doprinijeti poboljšanju stanja bezbjednosnog sektora i povjerenju građana u rad policije”, naveli su iz Vlade u obrazloženju odluke koja može iz temelja da promijeni način zapošljavanja u Upravi policije.
Ministarstvo unutrašnjih poslova posljednji put je 2019. godine napravilo kadrovski plan, koji je preduslov za raspisivanje konkursa i oglasa kojima se popunjavaju upražnjena radna mjesta. Od tada, nema nove sistematizacije, iako je MUP u zakonskoj obavezi da ga pripremi svake godine. Preciznije, njegov nacrt mora biti pripremljen istovremeno kada i Zakon o budžetu i usvojen najkasnije 30 dana nakon usvajanja budžeta.
Pravilnik koji definiše unutrašnju organizaciju i sistematizaciju MUP-a usvojen je u avgustu 2022. godine, kada je UP ponovo ušla u sastav MUP-a, a izmjenjen je u februaru 2023. godine.
“Novim pravilnikom je predviđena drugačija organizacija rada UP sa opcionim policijskim zvanjima koja je iziskivala složeniju proceduru raspoređivanja”, pravdali su tada iz MUP-a kašnjenje donošenja kadrovskog plana.
Kada je riječ o predloženim izmjenama zakona, Vlada ih je obrazložila time što su „definisane Strategljom razvoja UP za period 2023-2026. godine i Strategijom upravijanja ljudskim resursima u UP, za period 2019-2024. godine“.
Upravo je izostanak jednog od glavnih dokumenata za kadrovanje dalo odriješene ruke da menadžment MUP-a, na čelu sa ministrom Danilom Šaranovićem iz Demokrata, kontinuirano ubacuje po dubini odabrane ljude i na taj način zaobiđe sistematizaciju.
Cilj predloženog propisa, kako stoji u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, jeste „blagovremeno obezbjeđivanje organizacionih, kadrovskih i drugih pretpostavki neophodnih za funkcionisanje UP“.
“U tom cilju propisuje se poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja kada se za to i steknu uslovi propisani ovim Zakonom, u slučaju: povećanog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvršilaca; hitnih potreba za angažovanjem specijalizovanog kadra zbog bezbjednosnih prijetnji; i drugih opravdanih razloga. Uz to, prijedlogom zakona produžavaju se rokovi za ostvarivanje prava na povlašćeni postupak penzionisanja policijskih službenika”, navodi se u pratećem tekstu predloženih izmjena.
Tokom sjednice Vlade održane u četvrtak, a na kojoj su usaglašene izmjene zakona kojim će do kraja naredne godine stalno radno mjesto u policiji dobiti čak 3.000 ljudi, istaknuto je kako država „nema na raspolaganju dovoljan broj policijskih službenika“, što „ozbiljno ugrožava operativne kapacitete Policije“.
U prilogu su naveli kako je sistematizovano 5.127 mjesta za policijske službenike, od kojih je skoro jedna trećina, ili 1.455, upražnjena.
“Redovan postupak zapošljavanja previše je spor i ne može odgovoriti na trenutne hitne potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra, te će poseban postupak zapošljavanja omogućiti brzu reakciju na povećan obim posla i specifične potrebe organizacionih jedinica Ministarstva. Stvara se mogućnost zapošljavanja i lica koja su obavila stručno osposobljavanje u policiji ili koja imaju prethodno radno iskustvo u policiji ili u organima bezbjednosno-obavještajnog sektora… Među navedenim licima veliki je broj onih koja nijesu u radnom, odnosno u stalnom radnom odnosu, te će se ista predloženim rješenjima motivisati za podnošenje prijava na javni poziv”, dodaje se u obrazloženju.
To samo potvrđuje namjeru aktuelne vlasti da direktnim izborom ljudi od povjerenja što prije popuni redove policije svojim kadrom, kojima će ujedno obezbijediti stalno radno mjesto.
Dodatno je za brigu činjenica da se u najznačajnijem sektoru po bezbjednost jedne države mogu trajno zaposliti svi koji imaju „specifične vještine i znanja potrebna za obavljanje poslova za koje se raspisuje javni poziv“.
Uz to, prema proračunima MUP-a, do kraja naredne godine u penziju po povlašćenim uslovima moglo bi da ode još 1.500 trenutno aktivnih policajaca. Sa gotovo 3.000 novozaposlenih na svim nivoima u UP u periodu kraćem od godinu i po, bezbjednosni sektor bi dobio sasvim drugačiji predznak.
Kako je Pobjeda već pisala, za popunjavanje radnih mjesta koja nijesu predviđena kadrovskim planom, MUP je prethodne tri godine raspisivao interne konkurse i javne oglase za koju je tražio saglasnost Ministarstva finansija. Međutim, ovakav način zapošljavanja moguć je isključivo u situaciji kada je kadrovski plan izrađen.
Institut Alternativa je još ranije ukazao na činjenicu da se u MUP-u i Upravi policije pozicije namijenjene visoko rukovodećem kadru popunjavaju vršiocima dužnosti. Uz to, nekima od njih mandati su već produžavani više puta.
Sada su uslovi za napredovanje oslobođeni bilo kakvih strogih normi, pa je za višu poziciju potrebno dokazivanje od samo godinu. Kako objašnjavaju u Vladi, ubrzanje postupka „u krajnjem doprinosi poboljšanju motivacije i posvećenosti policijskih službenika u obavljanju radnih zadataka“.
“Predloženim institutom vanrednog napredovanja otvara se mogućnost i vanrednog napredovanja policijskih službenika, a na osnovu ostvarenih rezultata rada i potreba procesa rada, koji postupak je znatno jednostavniji i njime se motivišu i nagrađuju policijski službenici koji su postigli izuzetne rezultate rada u vršenju policijskih poslova”, stoji u obrazloženju, te dodaje da u takvim slučajevima policajci neće morati da pohađaju obuku „što za cilj ima smanjenje troškova“.
Ipak, teško da isplata zarada većem broju policajaca može biti manji trošak. Naprotiv, u slučaju angažovanja samo 500 novih policajaca, mjesečno će se za njih iz budžeta izdvajati čak 442.310 eura više.
U konačnom, ne slabi samo bezbjednosni sektor, već i državna kasa koja će za angažovanje svih koji žele da dobiju sigurnu platu u državnim organima morati i da se zadužuje. Sa dva ključna stuba stabilnosti države koja počinju da propadaju, ne treba biti stručnjak i znati da to cijelu državu može značajno oslabiti. Kristina JERKOV
Mjesečni rashodi veći i do 1,6 miliona eura
U obrazloženju izmjena zakona navodi se kako u ovoj godini nije potrebno obezbijediti dodatna sredstva iz budžeta koja bi pratila realizaciju novih odredbi. No, drugačija je situacija u narednim godinama.
“Bruto zarada za zvanje policajac sa koeficijentom 7,71 i minimalnim stažom 0,50 odsto, kao i dodatkom na zaradu od 10 procenata iznosi 884,62 eura, što iznosi 265.386 eura mjesečno za 300 novozaposlenih, odnosno 442.310 eura za 500 novozaposlenih. Prosječan iznos mjesečne bruto zarade za policijske službenike koji imaju pravo penzionisanja po povlašćenim uslovima je 1.093,04 eura, a ukupan broj službenika koji stiču pravo penzionisanja na ovaj način u 2024. i 2025. godini je oko 1.500”, navedeno je u dokumentima upućenim poslanicima Skupštine.
Preporučeno
Takođe se precizira da, ukoliko bi svih 1.500 policijskih službenika ostvarilo pravo na penziju po povlašćenom postupku, procijenjena mjesečna vrijednost iznosi 1.639.560 eura.
