Video
Odluku kojom se ukida Zakon o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi, Ustavni sud je donio jednoglasno i ta odluka će biti objavljena u „Službenom listu Crne Gore“.
Ustavni sud je ocijenio da je osporeni zakon suprotan jedinstvu pravnog poretka i da je trajanje mandata različito uređeno u tom zakonu i Zakonu o izboru odbornika i poslanika.
Sudije su ocijenile i da se trajanje mandata uređuje zakonima kojima se uređuje izborni sistem i da je za donošenje tih zakona potrebno dvije trećine glasova svih poslanika.
Ocijenjeno je i da osporeni zakon nema povratno dejstvo kako je navedeno u prijedlogu poslanika Demokratskog fronta, jer su izborne radnje započete, ali ne i okončane.
Prijedlog za ocjenu ustavnosti tog akta podnijelo je 15 poslanika Demokratskog fronta, kao i nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju i Akcija za socijalnu pravdu.
Poslanici crnogorskog parlamenta u dva navrata su usvajali ove izmjene zakona. Prvi put 5. maja, ali ih je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje. Četiri dana nakon toga, u Skupštini su ponovo usvojene dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, pa je taj zakon predsjednik države shodno ustavnim odredbama potpisao.
Shodno odredbama ovog zakona, predsjednik je izbore koji su bili zakazani za jun u Podgorici, opštini u okviru Glavnog grada – Golubovcima, kao i u Plavu, Plužinama, Pljevljima, Rožajama, Šavniku, Danilovgradu, Baru, Bijelom Polju, Kolašinu i Žabljaku, Tivtu i Budvi, odgodio za 23. oktobar.
Dekan Fakulteta za državne i evropske studije prof. dr Đorđije Blažić smatra da je Ustavni sud ovom odlukom, poslije višegodišnjeg nepostojanja, napravio prvi korak ka ozbiljnoj instituciji.
Ova odluka, kazao je za Pobjedu Blažić, ima pravnu posljedicu „poništavnje“ svih sprovedenih odluka i radnji donijetih u izvršenju odredbi ovog zakona.
– Fomalno pravno, sporne mogu biti odluke predsjednika Crne Gore o raspisivanju lokanih izbora koje su materijalno pravno odlukom suda „stavljene van pravne snage“ jer ne postoji formalno pravno ustavno ili zakonsko ovlašćenje predsjednika Crne Gore da poništi svoju odluku, kazao je Blažić naglasivši da postoje pravne praznine u predsjednikovim ovlašćenjima u ovakvim pravnim situacijama.
Poznato je u pravu, kako je rekao, kako se tumačenjem popunjavaju pravne praznine.
– Međutim, bez obzira na tu okolnost smatram da, polazeći od ciljnog tumačenja zakona i pojave pravne praznine u Ustavu i zakonima, kao i ovlašćenja predsjednika Crne Gore da raspisuje izbore, predsjednik Crne Gore, po mom tumačenju ove pravne stvari, bi morao poništiti svoje ranije odluke o raspisivanju izbora i na taj način usaglasiti i izvršiti svoje dužnosti sa odlukom Ustavnog suda, jer ne postoji neposredan pravni osnov za takvo ovlašćenje, kazao je on.
Riječ je, smatra Blažić, o ciljnom tumačenju dejstva koje proizilazi iz odluke Ustavnog suda.
– Jer u pravnom poretku ne mogu opstati odluke predsjednika o raspisanim izborima već se one moraju ukloniti iz pravnog poretka od početka procesa lokalnih izbora, a ne samo ubuduće. Dakle, formalno-pravno imamo institut „restitucio in integrum“, povraćaj u pređašnje stanje a vjerovatno i raspisivanje lokalnih izbora u opštinama u kojima je već istekao mandat skupštinama, zaključuje Blažić.
Dekan Fakulteta za državne i evropske studije ukazuje i na drugu pravnu mogućnost.
– Predsjednik Crne Gore može da izmjeni predhodnu odluku o raspisivanju izbora i odredi izbore u svim opštinama gdje je skupštini mandat istekao u rokovima propisanim zakonom, naglašava Blažić.
Bastijančić: Đukanović će analizirati odluku Ustavnog suda i postupiti saglasno pravnom dejstvu
Savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja predsjednika Crne Gore Boris Bastijančić poručio je da će predsjednik Milo Đukanović podrobno analizirati i sagledati sadržinu odluke Ustavnog suda o Zakonu o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi, a zatim postupiti potpuno i pravovremeno, saglasno njenom pravnom dejstvu i smislu.
– Predsjednik Crne Gore, ranije je, vrativši Zakon o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi na ponovno odlučivanje najvišem crnogorskom zakonodavnom i predstavničkom domu, neupitno poštujući ustavno dobro kakvo je ustanovljena podjela vlasti, naveo i razloge svog institucionalnog postupanja, polazeći od pretpostavke da bi se proglašavanjem ovog pravnog akta, njegovim stupanjem na snagu, otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu države, kao i poštovanja ustavne zabrane retroaktivnog dejstva zakona i drugih propisa – rekao je Bastijančić za Portal RTCG.
Da je sve pomenuto imalo održivo i realno uporište, Bastijančić navodi, da su nedvosmisleno potvrdili raznovrsni izazovi i dileme oslikane u pravno-političkoj zbilji Crne Gore, koje je u minulom periodu iznjedrila „direktna primjena pomenutog propisa pretpostavljene pravne perfektnosti, uz konačnu potvrdu“ – danas donešenom odlukom na sjednici Ustavnog suda Crne Gore.
Preporučeno
– Imajući u vidu kompleksnost i važnost aktuelne problematike, kao i ustavne nadležnosti predsjednika Crne Gore, smatramo da je u ovom trenutku poželjno i suvislo biti naglašeno pažljiv kada je riječ o sastavljanju liste pravnih posljedica, naročito prije zvaničnog objavljivanja odluke Ustavnog suda Crne Gore povodom konkretnog predmeta, odnosno prije njenog stupanja na snagu – zaključio je Bastijančić.
