Video
Bojanić Lalović je istakla da je Njegoš najznačajniji crnogorski pjesnik, čije stvaralaštvo nadilazi vrijeme u kojem je živio, te da on nije samo neko ko je obilježio jednu epohu, već pjesnik kojeg i danas možemo doživjeti kao svog savremenika. Objašnjava da je pitanje slobode dominantno u njegovim djelima.
“Jer ta energija ka ostvarivanju slobode jeste ono što prepoznajemo kao lajtmotiv u svim Njegoševim djelima. Od onog kod Šćepana Malog, ‘Mi smo šaka malena naroda, hvala Bogu, opita slobodom’, pa do onog pitanja da li je, zapravo, sloboda kada se od svih stega negdje oslobodite, ili je to mnogo šire od toga. Da li je to vaša sposobnost i spremnost da budete ono što jeste, da sačuvate svoje dostojanstvo i da u svakom trenutku ostvarite ono što mislite da je važno”, objašnjava profesorica.
Kada je riječ o približavanju Njegoševog djela mladima, smatra da je važno podstaći ih da u njegovom stvaralaštvu pronađu inspiraciju i razmišljaju o pitanjima koja ono otvara.
“Zbog tog filozofskog sloja koji je u Njegoševom djelu i, da kažem, najznačajniji, i upravo onaj sloj je koji ga čini pjesnikom za sva vremena, treba mladim ljudima naučiti da istražuju, da razmišljaju o tim pitanjima, da sami dolaze do određenih saznanja, i da i oni Njegoša prepoznaju kao svog savremenika”, istakla je Bojanić Lalović.
Posebno naglašava značaj izbjegavanja bilo kakve ideološke i političke manipulacije Njegoševim djelom, ukazujući na važnu ulogu obrazovanja i onih koji rade sa mladima.
“Njegoševim djelom se manipulisalo i u najgorim vremenima kroz istoriju i sa ovih prostora. Ali zato je strašno važna uloga obrazovanja. Važna je uloga upravo onih koji rade sa mladim ljudima, koji mladim ljudima treba na pravi način da prezentuju i Njegoša približe. Da li ga stvarno razumijemo, poštujemo? Diskutabilno je. I negdje, kažem, upravo zbog tih svih manipulacija koje prepoznajemo, često zaboravimo da je zapravo Njegoš ono što je najbolje u crnogorskoj istoriji i kulturi. Ne samo najbolji pjesnik među vladarima, nego i vladar među pjesnicima”, kaže ona.
Pitanja slobode i protivrječnosti, prema njenom mišljenju, mogu biti putokaz savremenom čovjeku, jer se i danas suočavamo sa dilemama između ličnih uvjerenja, ideala i očekivanja zajednice.
Preporučeno
“Prosto, čovjek je uvijek negdje između onog ličnog i onoga što od njega očekuje i traži zajednica, između nekih ideala i stvarnosti, uvijek je između onoga što želi i osjeća, između određenih moralnih normi. Tako da, to pitanje jeste jedno od pitanja koje ne samo da je zanimljivo i prepoznatljivo i u ‘Gorskom vijencu’, ali i u ostalim djelima Njegoševim, već je i pitanje savremenog čovjeka. I vladika Danilo, koji je od početka u toj dilemi, u moralnoj dilemi između jednog obrazovanog, mladog čovjeka koji smatra da se do određene pobjede dolazi razgovorima, pregovorima, diplomatski, pa do onog njegovog shvatanja da je prosto borba neminovnost u vremenu u kome jeste, ili lirski subjekt u pjesmi ‘Noć skuplja vijeka’, uvijek je tu negdje ta jedna, da kažem, protivrječnost između onoga što stvarno jesmo i onoga što moramo biti i čemu moramo da se okrenemo, ili šta moramo ostvariti”, objašnjava Bojanić Lalović.
