Video
Njihova podrška zavisi, kako je pojasnio, od ispunjavanja četiri politička uslova.
„Prije svega, Vlada mora vratiti bezbjednosni sektor u okvire Crne Gore. Mora stvoriti bezbjednosni sektor koji će znati da odgovori na izazove, koji će biti funkcionlan i sposoban da se stara o crnogorskim interesima. Drugo, manjinska vlada mora da se pozabavi zdravstvenom situacijom na mnogo kvalitetniji način nego do sada, posebno u trenutku kada se deficit Fonda zdravstva enormno povećava iz dana u dan. Treće pitanje je evropska perspektiva Crne Gore, deblokada procesa pristupanja EU i zatvaranje poglavlja kako bi se iskoristio momenat pažnje EU prema zemljama koje nisu članice i ubrzao proces pristupanja“, kaže Bošković.
Četvrti uslov je, kako pojašnjava, saniranje enormne ekonomske štete koju je napravila prethodna vlada.
„Prije svega kroz jedan kvalitetan odnos sa investitorima, kako bi se vratilo povjerenje u pravni i ekonomski sistem Crne Gore i na taj način Crna Gora nanovo pozicionirala kao sigurna investiciona destinacija. Ukoliko se dogovorimo oko ovih principa, manjinska vlada bi mogla biti formirana u narednih desetak dana“, kazao je Bošković.
“Otvoreni Balkan” za DPS nije moguć
On je dodao da DPS smatra da Temeljni ugovor sa SPC svakako treba potpisati, ali u skladu sa Ustavom i zakonima države Crne Gore. Nikako se ne smije dozvoliti, ponavlja, da taj ugovor bude osnov za stavljanje Crkve Srbije van pravnog sistema Crne Gore. Otvoreni Balkan je, kaže, ideja koja za DPS nema nikakve šanse jer, kako pojašnjava, predstavlja ulazak „srpskog sveta“ na mala vrata u Crnu Goru. Popis definitivno treba sprovesti, kaže, ali u skladu da Ustavom, zakonom i propisima Crne Gore.
„Podrška DPS-a manjinskoj vladi dokaz je da se ne vodimo isključivo partijskim interesima, već prije svega interesima države Crne Gore. Na nama je, kao najjačoj partiji, da zaustavimo propadanje države“, kaže Bošković.
Za dogovor bi bilo dobro, ističe, da svi stanu iza nekoliko ključnih civilizacijskih vrijednosti kako pitanja poput osude agresije Rusije na Ukrajinu ili genocida u Srebrenici ne bi bila kočnica kasnijem funkcionisanju vlade. Ubijeđen je da će formiranje vlade proći bez incidenata.
Rat u Ukrajini pokazao jedinstvo zapadnog svijeta
Nije, kaže, očekivao da će Rusija napasti suverenu državu, iako je to bilo očekivano nakon gomilanja ruskih turpa na granici sa Ukrajinom.
„Svi su očekivali da je to još jedna Putinova igra kako bi ostvario što bolju pregovaračku poziciju sa Zapadom u globalnom nadgornjavanju oko toga je li Rusija svjetska sila ili nije. Ovo što se dešava u Ukrajini pokazuje da Rusija ipak nije svjetska sila već agresor koji želi da uništi jednu suverenu državu i poruši kompletan evropski bezbjednosni poredak koji je vladao nakon ’45. godine. Već sada se pokazuje da Rusija teško može dobiti ovaj rat u Ukrajini ili će ga dobiti uz ogromne žrtve i razaranja. U konačnom, Ukrajinci i Ukrajina će izaći kao veliki pobjednici iz svega ovoga, a Rusija kao večni gubitnik. Agresija na Ukrajinu ostaće kao velika mrlja na slavnoj istoriji velikog ruskog naroda“, kaže Bošković.
Putin, kako pojašnjava, nije mogao predvidjeti jedinstvo zapadnog svijeta i pomoć koju zapad pruža Ukrajini.
„Jedna od ključnih pogrešnih pretpostavki na kojima je Putin zasnivao svoj napad na Ukrajinu bilo je nejedinstvo u EU, nejedinstvo Zapadnog svijeta, odnosno NATO saveza. Kao što vidite, to se nije desilo. Čak ni oni unutar EU, koji su bili bliski Putinu i imali razumijevanja za njegove nedemokratske metode, digli su ruke od njega, bez obzira na zavisnost Evrope od ruskih energenata. Čitav zapadni svijet, savremene demokratije,na ovu agresiju odgovorile sujedinstveno i mislim da je to prelomna tačka. Rusja će nakon ove agresije u istoriji ostati upamćena na istoj ravni kao Hitler iz Njemačke iz perioda 1934 – 1945“, ocjenjuje Bošković.
Putinovo ponašanje zabrinjava, niko ne zna na šta je spreman
Zabrinjava ga, kaže, Putinovo ponašanje i činjenica da se njegovi naredni potezi ne mogu predvidjeti.
„Putin je svjestan da iz svega ovoga ne može izaći bez ozbiljnih optužbi za ratne zločine i uništavanja. Siguran sam da će međunarodni sud, poput onog za ratne zločine na prostoru Ballkana tokom devedesetih, biti formiran i za Ukrajinu. Djelimično i zbog toga, odluke koje će u narednom periodu donositi zaista su nepredvidive. Čovjek već ima 70 godina, pred kraj je svog biološkog vijeka. Niko ne može znati šta mu se vrzma po glavi. Sanja carsku Rusiju i obnovu SSSR-a, a iz svega toga može ostati ogroman poraz. Umjesto da ga ljudi zapamte kao novog ruskog cara, biće zapamćen kao najvećeg uništitelja ruskog naroda“, kaže Bošković.
Region mora biti pametan i odoljeti Putinovom uticaju
Ističe da ne isključuje mogućnost da Putin napadne neku od članica NATO saveza. Važno je, napominje, da je NATO jedinstven u ovoj situaciji i dazvaničnici Alijanse stoje na stanovištu da će NATO braniti svaki santimetar svoje teritorije.
„Teško mogu zamisliti direktni napad Rusije na neku zemlju NATO-a. Mogućnost da izazove sukob unutar neke zemlje članice izgleda mnogo realnije. U narednom periodu se može desiti da Rusija u regionima gdje ima jak uticaj, kao što je Zapadni Balkan iliBliski Istok, preko proruskih snagaizazove incidente kako bi smanjila pritisak međunrodne javnosti zbog dešavanja u Ukrajini. To je realna opasnost koju ne mogu da isključim. Zbog toga je veoma bitno da mi u Crnoj Gori znamo s čim imamo posla, da budemo pametni i to ne dozvolimo, naročito što u Crnoj Gori i regionu imamo ljude koji su spremni da za Rusiju urade mnogo više nego oni koji žive u Moskvi“, kaže Bošković i podsjeća da je američkog ambasadora u OEBS-u, Majkl Karpenter, jasno stavio do znanja da bi bilo kakva agresija ili eskalacija unutrašnjih sukoba u Crnoj Gori neminovno značila aktiviranje člana 5 i intervenciju NATO saveza.
Neobično je, kaže, što Rusija nije odgovorila na protjerivanje jednog od svojih diplomata iz Crne Gore. Nije sporno, pojašnjava, da Rusija ima svoje obavještajce u našoj ili bilo kojoj državi, ali je sporno što u Crnoj Gori postoje ljudi koji su spremni da sa njima ne samo razgovaraju, već i od njih primaju naloge i da ih izvršavaju.
Preporučeno
„To je mnogo veća opasnost za samu državu. Što je još gore, u institucijama sistema imamo ljude koji su, čini mi se, spremni da, služe više interesima Rusije nego Crne Gore, koju bi upravo od tih ruskih interesa trebalo da brane“, zaključuje Bošković.
