Bošnjak: Rezolucija o Srebrenici je korak naprijed, genocidni su pojedinci i oni treba da odgovaraju

Izražavajući zadovoljstvo učešćem na konferenciji potpredsjednica Bošnjak je istakla da je na ovim prostorima potrebno pomirenje i suočavanje sa prošlošću, posebno zato što, kako je kazala, sve zemlje regiona teže ulasku u Evropsku uniju.

Potpredsjednica Skupštine se u svom izlaganju osvrnula i na nedavno usvojenu Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, koja je, prema njenim riječima, izazvala veliku pažnju javnosti, ocijenivši da je time učinjen korak naprijed i dodala: “Ta rezolucija je korak naprijed jer sadrži jednu odredbu koja kaže da se nijedan narod ne može označiti kao genocidan, genocidni su pojedinci i oni treba da odgovaraju”.

Ona je naglasila da je u nekim slučajevima pravda bila spora i selektivna, navodeći da je selektivna pravda najveća nepravda.

“Ono što mi treba da uradimo u Crnoj Gori, zašta ću se ja zalagati, jeste da počistimo svoje dvorište. Mnogo je tema u Crnoj Gori, odnosno mnogo zločina koji nisu razriješeni. Potrebna nam je efikasna krivična pravda, odnosno odgovornost svih onih za sva krivična djela i ratne zločine koje su činili. U neku ruku nam je potrebna i politička pravda. Ja se zalažem za to da usvojimo Zakon o lustraciji, zbog toga što i danas na javnoj sceni imamo mnogo onih koji su bili ratni huškači 90-ih godina i onih koji sada pokrivaju neke pozicije”, rekla je Bošnjak.

Kako je kazala potpredsjednica Skupštine, potrebno je sprovesti kompenzacionu pravdu, jer prema njenim riječima, na neki način treba i materijalno obeštetiti i žrtve i njihove porodice. Takođe, istakla je neophodnost obilježavanja spomenicima i memorijalnim centrima, onih mjesta na kojima su tokom 90-ih godina stradali nevini ljudi.

Potpredsjednica Bošnjak je navela da je za pravdeno kretanje naprijed neophodno razrješenje svih enigmatičnih i nerazriješenih dešavanja tokom 90-ih, ističići očekivanje da će institucije sistema biti prave, profesionalne i nezavisne, i kako je dodala, raditi po pravu i zakonu, a ne po nalogu nekih političkih aktera. Ona je ocijenila da je u prethodnom periodu nevladin sektor bio aktivniji od institucija sistema, te dodala da je potrebno da institucije preuzmu značajniju ulogu kada je u pitanju tema pomirenja i suočavanja sa prošlošću.

Pored potpredsjednice Skupštine, na otvaranju su govorili Oana Kristina Popa, šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Serž Bramerc, glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivišu Jugoslaviju i Milan Radović, programski direktor Građanske alijanse.

Nakon uvodnog dijela izvršena je svečana predaja ključeva Informaciono-dokumentacionog centra (IDC) Skupštini Crne Gore.

Informaciono-dokumentacioni centar Crne Gore, osnovan je sa zadatkom da prikuplja relevantna dokumenata u vezi sa ratnim zločinima počinjenim na teritoriji Crne Gore, sa svim izjavama, optužnicama, presudama i drugim izvorima vezanim za ratnu prošlost tokom 90-ih godina, a Skupština Crne Gore je preuzela obavezu da sakupljenu građu čuva i učini je trajno dostupnom zainteresovanima.

Konferenciju je organizovala Inicijativa mladih za ljudska prava, članica Gradjanske alijanse, u sklopu projekta “No impunity for the past” (Odgovornost za prošlost), uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore.