“Evropska unija je, u krajnjem, na to ukazivala i u nekim prethodnim godinama” kazao je on u intervjuu za Euronews.
Srećan je, kaže on, što je dio Vlade i trenutnog političkog života koji šalje jednu drugačiju poruku, što se, navodi, jasno reflektuje i kroz veliki broj zatvorenih poglavlja u posljednje dvije godine.
“Tako da ne brinem sa tog stanovišta, niti bih mogao da targetiram da će neko biti manje uspješan od nekog drugog. Ali to ne znači da sam spokojan. To ne znači da smo stvari prepustili slučaju. Ne postoji dan kada nemamo neki oblik treme ili brige da možda nećemo sve stići, ali sa druge strane dođe novi dan ili se završi taj isti, pa vidimo da smo sve postigli. Tako da želim da vjerujem da će i sve druge institucije, i sve druge vlasti, ne samo izvršna, pokazati dovoljan stepen ovakve posvećenosti i odgovornosti i da ćemo nastaviti upravo onim stazama koje smo već utabali”, naglasio je Božović.
On je kazao da je potpuno je prirodno da pregovaračka poglavlja 23 i 24 budu u najvećoj pažnji u pregovaračkom procesu. To je, navodi on, uobičajena praksa, takva da su obično to poglavlja koja se i posljednja zatvaraju.
“Tako da je prirodno da taj nivo vladavine prava, demokratije i sloboda bude na tom nivou da budemo sigurni da ćemo sjutra biti, prije svega, kredibilan i važan dio evropske porodice naroda, te da ćemo moći i svojim vrijednostima i utemeljenjem da odgovorimo na sve izazove koji su pred nama. Ministarstvo pravde jeste važan faktor, naravno ne i jedini. Mi smo u tom lancu jedna od karika koja je neophodna da bismo uspjeli da, prije svega kroz zakonska i podzakonska akta, osnažimo nivo vladavine prava, tako što pripremamo izvore prava koje treba sjutra implementirati. Ono što je naša praksa jeste da to radimo na transparentan način, da je jasno vidljivo i, prije svega, usaglašeno sa preporukama naših međunarodnih partnera”, kazao je, pored ostalog, Božović.
On je kazao da imamo čitav set novih zakona, a to su prije svega zakoni koji se odnose na krivično-pravnu reformu, ali i na domen funkcionisanja pravosuđa: Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, Zakon o državnom tužilaštvu, Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu, ali i ustavne izmjene koje smo takođe inicirali.
“Evropska unija posmatra pregovarački proces kroz dvije prizme. Jedna je ispunjenje obaveza koje se odnose na tehničke kriterijume, a druga je da taj nivo tehničkog zatvaranja poglavlja bude praćen adekvatnom implementacijom propisa koje smo usvojili. Evropska unija sve to prati i kroz prizmu posebnog fokusa na političku stabilnost, na saglasje unutar društva, na ispoljavanje onih vrijednosti koje su neophodne da bi se neka država smatrala demokratskom i stabilnom”, naveo je Božović.
Kada je o Crnoj Gori riječ, najveći izazovi su uvijek, ističe ministra, promjene Ustava.
“Isto tako, kao društvo, uvijek imamo izazove kod kompletiranja onih tijela za koja se traži veća od proste, odnosno apsolutne većine, što je takođe prirodno. To su izazovi koje moramo prevazići. Isto tako, naravno, imamo ozbiljne intervencije u odnosu na konkretne zakone, ali to me manje brine, jer zaista imamo mali, ali sjajan tim ljudi u Ministarstvu koji uvijek odgovore tim izazovima. Tako da, ima puno posla”, kazao je on.
On je napomenuo i da Evropska unija želi da vidi konkretne rezultate i kroz pravosuđe.
Preporučeno
“Dakle, dovoljan broj optužnica, dovoljan broj presuda, prvostepenih i pravosnažnih. Tako da svi zajedno moramo raditi na tome. Ali, poglavlja 23 i 24 ne svode se samo na segment koji se odnosi na pravosuđe. Mislim da tu nerijetko izgubimo iz vida da i druge institucije čine ova dva poglavlja, odnosno rad tih institucija. I to je nešto što takođe treba apostrofirati”, poručio je Božović.
Video