Video
Premijer Duško Marković smatra da otvaranje poslednjeg poglavlja predstavlja prekratnicu u pregovorima Crne Gore sa EU.
“Važan dan i prekretnica za evropske integracije Crne Gore. Otvaranje posljednjeg poglavlja priznanje je za naš učinak u sveukupnim reformama, posebno u poglavljima 23 i 24. Sa novim elanom u partnerstvu sa EU nastavljamo da snažno radimo na evropskoj agendi”, poručio je Marković.
Otvaranje poglavlja 8, koje se odnosi na konkurenciju, predstavlja krunu osmogodišnjeg i nimalo jednostavnog procesa pregovora sa Briselom.
Vladavina prava i reforma pravosuđa bili i ostali u fokusu pregovora
Naime, EU se zbog propusta napravljenih tokom pregovora sa Bugarskom i Rumunijom odlučila za novi pristup u pregovorima sa budućim potencijalnim članicama koji je fokus stavljao na borbu protiv kriminala i korupcije i reformu pravosuđa. To je podrazumijevalo da poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost budu, ne samo među prvima koja će biti otvorena već će ostati otvorena do kraja pregovaračkog procesa.
I Komesar za proširenje Oliver Varhelji je u poruci povodom otvaranja poslednjeg poglavlja naglasio da u fokusu i dalje moraju ostati reforme u vladavini prava.
“U fokusu su reforme, naročito u oblasti vladavine prava kako bi Crna Gora napredovala na svom putu ka EU”, kazao je Varhelji.
Inače, pregovori su zvanično počeli 29. juna 2012. godine u Briselu, a u decembru te godine je otvoreno i privremeno zatvoreno prvo poglavlje 25 – Nauka i istraživanje.
Od tada su otvorena 32 od 33 pregovaračka poglavlja, među kojima je i finansijski najzahtjevnije poglavlje 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine. Za sada su privremeno zatvorena pregovaračka poglavlja 25 – Nauka i istraživanje, 26 – Obrazovanje i kultura i 30 – Vanjski odnosi.
No, i pored toga što su iz Brisela već godinama stizale poruke da je Crna Gora regionalni lider u evropskim integracijama, Srbija je pokušavala, na sve moguće načine, sebe predstaviti za lidera u integracijama iako to nije bilo potkrijepljeno činjenicama.
Takav pristup se, koliko prekjuče, “obio” o glavu zvaničnom Beogradu.
Srbija ostala bez novog poglavlja
Naime, u susjednoj Srbiji, pregovori sa EU su se opet našli na “trnovitom putu”, s obzirom da, u trenutku kada je crna Gora otvarala svoje poslednje poglavlje, EU nije otvorila novo sa Beogradom.
Naime, Holandija, Belgija, Danska, Švedska, Finska, Njemačka i Bugarska nisu dale zeleno svjetlo za otvaranje Poglavlja 2 – Sloboda kretanja radnika, pozivajući se na nedostatke i kašnjenja u reformama vladavine prava i nedavni izvještaj o Evropske komisije o ovoj oblasti.
To je prvi put od početka pregovora o članstvu da Srbija ne otvori nijedno pregovaračko poglavlje tokom šestomjesečnog predsjedavanja neke od država članica, što je izazvalo bijes političkog vrha u Beogradu.
“Politička odluka pojedinih država članica da ne daju saglasnost Srbiji da otvori nova poglavlja – iako ih imamo pet spremnih za otvaranje, je poruka koju smo razumeli, ali istovremeno smatram da nije bila previše potrebna”, poručila je u izjavi za Insajder ministarka za evropske integracije Srbije Jadranka Joksimović.
Kosovo kamen o vratu evropskih integracija Srbije
U dosadašnjem toku pregovora koji su započeli 21. januara 2014. godine, Srbija je otvorila 18 poglavlja od ukupno 35, a prošle godine su otvorena dva poglavlja, poslednji put u decembru 2019. godine poglavlje 4 o slobodnom kretanju kapitala.
Međutim, problem za Srbiju, već na samom početku pregovora, predstavljalo je poglavlje 35 – Ostala pitanja, koje se odnosilo na normalizaciju odnosa sa Prištinom i pitanje statusa bivše srpske pokrajine.
Kako je formulisano u Nacrtu pregovaračke platforme za otvaranje poglavlja 35, ako dođe do značajnog zastoja u procesu normalizacije odnosa sa Kosovom, posebno kad je riječ o implementaciji već postignutih sporazuma između Srbije i Kosova, Evropska komisija će na sopstvenu inicijativu ili na zahtjev trećine zemalja-članica uskratiti preporuku za otvaranje ili zatvaranje drugih pregovaračkih poglavlja sve dok se problem zastoja ne otkloni.
Dakle, EU je već u startu sudbinu evropskih integracija Srbije vezala za normalizaciju odnosa sa Kosovom.
“Non paper” i bijes Beograda
Osim toga u “non paperu” koji je početkom juna objavljen, Brisel nje bio zadovoljan reformama u oblasti vladavine prava.
“Iako je ostvarila napredak u mnogim oblastima, Srbija mora ubrzati reforme kada su u pitanju nezavisnost pravosuđa, borba protiv korupcije, sloboda medija, bavljenje ratnim zločinima i borba protiv organizovanog kriminala – zaključci su Evropske komisije u poslednjem šestomesečnom radnom dokumentu o stanju u poglavljima 23 i 24, takozvanom non-pejperu, objavljenom 11. juna”, prenijeo je portal Juropijan Vestern Balkans.
Joksimović smatra da ”non pejper”, na osnovu kojeg je donijeta odluka da Srbija ne otvori nijedno poglavlje tokom predsjedavanja Hrvatske EU, nije do kraja utemeljen na činjenicama.
Preporučeno
“Taj izvještaj, koji prati šest mjeseci, pokazao je da smo usvojili Medijsku strategiju, koji je bio jedan od najvažnijih djelova za sve države kada je riječ o Poglavlju 23, da smo uspostavili brojne zakonodavne okvire u borbi protiv korupcije, dok je Poglavlje 24, koje se odnosi na bezbjednost, migracije i borbu protiv organizovanog kriminala gotovo svugdje pozitivno ocijenjeno”, ocijenila je Joksimović u intervjuu za Blic, dodavši da je riječ o političkoj odluci pojedinih članica EU i političkoj poruci koju je Srbija razumjela, a za koju smatra da nije bila potrebna.
