Pravna služba Savjeta Evropske unije traži asistente koji će pomagati u izradi Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, kojim će biti definisani uslovi pod kojima će se zemlja pridružiti evropskom bloku, kao i u prevođenju zakonodavstva, piše danas briselski portal Politico.
„Otvaraju se prve mogućnosti za građane Crne Gore da grade karijere u institucijama EU“, rekla je crnogorska ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Crna Gora je zatvorila polovinu pregovaračkih poglavlja i planira da do 2028. godine postane 28. članica Evropske unije. Po ulasku u EU, crnogorski će biti uvršten među zvanične jezike Unije.
Kako je za Politico rekao diplomata uključen u pregovore o pristupanju, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, Crna Gora će za dokumenta Evropske unije koristiti latinicu, a ne ćirilicu. Iako se u zemlji oba pisma uče u školama, latinica je u široj upotrebi.
Crnogorski jezik razumiju govornici hrvatskog, srpskog i bosanskog jezika, a razlike među njima su male. Sličnosti među južnoslovenskim jezicima „veće su od 95 odsto“, rekao je za Politico profesor lingvistike na Univerzitetu Crne Gore Igor Lakić.
Evropska unija zapošljava veliki broj prevodilaca kako bi njeno zakonodavstvo bilo dostupno na svih 24 zvanična jezika, što godišnje košta oko milijardu eura. Ukoliko crnogorski postane 25. zvanični jezik, EU će morati da zaposli dodatne prevodioce i tumače, uprkos velikoj sličnosti sa hrvatskim jezikom.
Lakić smatra da su prevodioci za crnogorski jezik neophodni, bez obzira na sličnosti sa hrvatskim, jer se ne radi samo o lingvističkom pitanju, već i o „političkim, ekonomskim i drugim karakteristikama… koje jedino prevodioci iz te četiri zemlje mogu pravilno prenijeti na različite jezike“.
Preporučeno














