Video
To je ocijenio ekspert za imigraciono pravo Bojan Bugarin, komentarišući za Pobjedu to što se Crna Gora, sa još 11 uglavnom afričkih država, našla na preliminarnoj listi zemalja u kojima bi Evropska unija mogla da osnuje nove centre za prihvat i repatrijaciju iregularnih migranata.
Ova strategija vlade italijanske premijeke Đorđe Meloni zasniva se na širenju već postojećeg „albanskog modela“ na druge države koje se nalaze van granica Unije.
Novinska agencija Ansa pojašnjava da je ključna razlika u odnosu na sporazum koji Rim ima sa Tiranom u tome što bi se novi centri finansirali direktno iz evropskih fondova i zajedničkog budžeta Unije.
Osim Crne Gore, na spisku potencijalnih država u kojima bi se gradili objekti za smještaj i obradu dokumentacije su Tunis, Libija, Egipat, Ruanda, Gana, Senegal, Mauritanija, Uganda, Etiopija, Uzbekistan i Jermenija.
“Niti je to neka evropska regulativa, niti neko evropsko pravilo. To je apsolutno na dobrovoljnoj osnovi i ne može imati neke ozbiljne reperkusije po Crnu Goru. Mislim da se tome pridaje preveliki značaj i da nema potrebe da se ovoliko problematizuje to pitanje”, smatra Bugarin.
Premijer Milojko Spajić kazao je juče da Vlada Crne Gore nije vodila pregovore o uspostavljanju centara za prihvat i repatrijaciju ilegalnih migranata iz zemalja EU, niti dobila bilo kakvu zvaničnu inicijativu za njihovo otvaranje.
“A kada ta inicijativa bude na stolu, naš odgovor će biti negativan”, poručio je premijer u objavi na platformi Iks.
Spajić je istakao da Crna Gora ostaje pouzdan partner EU u zaštiti zajedničkih granica i upravljanju migracionim tokovima.
“Međutim, svaka odluka koja se tiče naše države biće donijeta odgovorno, transparentno i isključivo u skladu sa interesima građana Crne Gore”, zaključio je premijer.
Bugarin, sa druge strane, pojašnjava da je za ovaj poduhvat Italiji potrebna podrška cjelokupne Evropske unije i u finansijskom i u svakom drugom smislu.
“Vidjećemo kako će ostale države EU reagovati na to i da li će to na kraju biti neka zajednička preporuka svih država članica ili će ostati na nivou unitarne ideje Italije. Italija bi mogla da ima neku samoinicijativnu diplomatsku aktivnost ka Crnoj Gori kroz koju bi pokušala da sa nama to dogovori kao što je dogovorila sa Albanijom. U tom smislu bi koristili to što smo mi u pristupnim pregovorima da nam obećaju veću podršku ili da možda uslove svoju podršku zatvranju poglavlja, u šta ne vjerujem. Mislim da to definitivno neće biti stav cjelokupne EU”, navodi Bugarin.
Ističe, međutim, kako bi najgori mogući scenario po Crnu Goru bio taj da inicijativu Italija prihvati cjelokupna EU.
“U tom slučaju bi bio izvršen određeni diplomatski pritisak na Crnu Goru da to prihvati”, zaključio je Bugarin.
Ideja Italije podrazumijeva gradnju smiještajnih kapaciteta za najmanje nekoliko hiljada migranata
Ekspert za imigraciono pravo pojašnjava i da centri čije osnivanje predlaže Italija nijesu isto što i centri za prihvat koje Crna Gora već ima u Spužu i na Božaju.
Preporučeno
“Centri koje imamo u Spužu i na Božaju služe za prihvat migranata koji ilegalnim putem dolaze u Crnu Goru i koriste je kao tranzitno područje da se dokopaju zapadne Evrope. To su one poznate migrantske rute i redovni smještajni kapaciteti koje Crna Gora ima u cilju upravljanja migracijama. Ovo što predlaže Italija bi u praksi značilo da bi Crna Gora morala da izgradi određene montažne objekte i smještajne kapacitete kako bi primila barem nekoliko hiljada migranata. To bi vjerovatno bili i neki kampovi otvorenog tipa, ali za to je potrebno vrijeme”, zaključuje Bugarin.
