Bugenhout: Crna Gora iskrena u svojoj političkoj volji da postane naredna članica EU

European Western Balkans: Prošle nedjelje održani su izbori za Evropski parlament. Kako ocjenjujete rezultate izbora i kakva nas budućnost očekuje?

Kati Bugenhout: Mislim da su izbori pokazali dvije stvari. Prvo, nema promjene u našim osnovnim vrijednostima. Evropska unija će nastaviti da funkcioniše na istim principima na kojima je i osnovana. EU je zajednica u kojoj se sve države članice zalažu za stabilnost, vrijednosti i prosperitet.

Neki birači razočarani zbog stvari koje se dešavaju u njihovim životima. Tako ja vidim glasove iz belgijskih birača, jer smo istog dana kada su bili belgijski izbori imali i savezne i regionalne izbore. Na primjer, ljudi u Belgiji brinu o kupovnoj moći, socijalnoj zaštiti, migracijama. Ali za odgovor na sva ova pitanja potrebno nam je više Evropske unije, ne manje. To je moj prvi zaključak.

Drugi je da su stranke centra, čija se politika ne može kvalifikovati ni kao ekstremno lijeva ni desna, ostale jake, što znači da mnogi ljudi vjeruju u svoje vlade i zadovoljni su onim što te vlade rade.

Ali sada treba da obratimo pažnju na one ljude koji su glasali za ekstremnu desnicu, kao što je to slučaj u Francuskoj. Takođe, u mojoj zemlji ekstremna desnica u Flandriji ostvarila je dobar rezultat, a i ekstremna levica osvojila je mandate. Važno je čuti glas naroda i videti kako možemo da se bavimo njihovim brigama. Kao građani imamo tu obavezu.

EWB: Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, da li mislite da će zamah proširenja biti nastavljen sa novom evropskom administracijom?

Kati Bugenhout: Proširenje Evropske unije je dogovoreno na političkom nivou i niko neće zaustaviti taj proces. To se više ne može desiti.

Tokom prethodne dvije godine, od početka ruske agresije na Ukrajinu, shvatili smo da sve te zemlje kandidati koje su izrazile jasnu želju da pripadaju Evropskoj uniji i dalje žele da budu dio EU. Ruska agresija na Ukrajinu bila je ogroman geopolitički šok i dogodila se nakon veoma teškog perioda za sve nas zbog pandemije. Dakle, to je bio niz šokova na koje imamo odgovor: proširujemo se i nastavljamo sa onim što smo započeli. Dakle, ja tu ne vidim više nikakve prepreke.

Međutim, ne možemo se samo proširivati bez uslova. Kada smo kao EU počeli proces proširenja sa deset zemalja nakon pada Berlinskog zida, te zemlje su radile naporno da bi bile spremne za članstvo u EU više od deset godina zaredom, do 2004. godine. Bio je to dugotrajan proces. Kada razgovaram sa vlastima u Srbiji, često čujem primjedbu: “Da, ali pregovaramo već 12 godine i vi nas ne želite”. Ne, naša posvećenost se nije promijenila. Naša posvećenost govori da će sledeće proširenje desiti i to je više puta tokom prethodne dvije godine bilo ponovljeno.

Ali mi pridajemo veliku važnost onome što zovemo osnovnim vrijednostima, moramo dijeliti iste vrijednosti. Ne možemo da snižavamo naše standarde samo da bismo primili nove zemlje ako te zemlje ne poštuju iste vrijednosti i standarde. Ako želite da se pridružite klubu, morate da poštujete pravila kluba.

Da zaključim, nema odustajanja ni od jedne od obaveza koje smo preuzeli kako bi se zemlje Zapadnog Balkana pridružile Evropskoj uniji, a sada to važi i za Moldaviju i Ukrajinu.

EWB: Ali u poslednje vrijeme možemo da čujemo narativ koji dolazi posebno od nekih lidera sa Zapadnog Balkana da će Ukrajina postati članica EU pre Zapadnog Balkana i da se proširenje ne tiče nekih konkretnih kriterijuma već geopolitike. Može li EU da garantuje da će vladavina prava i poštovanje osnovnih vrijednosti ostati glavni kriterijumi za pristupanje EU?

Kati Bugenhout: Da, vladavina prava i osnovne vrijednosti biće kriterijumi i za Ukrajinu. Ukrajina će morati da ispuni sve one korake koji su neophodni za pristupanje, jer je proširenje proces zasnovan na zaslugama. Ukrajina, kao i Moldavija ili bilo koja zemlja sa Zapadnog Balkana, biće tretirana isto. Neće biti različitog tretmana za bilo koju zemlju koja želi da pristupi EU i u tom smislu proces će ostati isti.

EWB: Tokom belgijskog predsjedvanja, EU je usvojila Plan rasta za Zapadni Balkan. Šta ovaj plan nudi zemljama regiona? 

Kati Bugenhout: Belgijsko predsedavanje bilo je pod velikim pritiskom da se taj plan odobri u ovom periodu. Imali smo samo nekoliko mjeseci do prekida rada Evropskog parlament.

Plan rasta pokazuje našu posvećenost da zemlje regiona napreduju ka EU. Ovaj plan je takođe veoma inovativan. BDP po glavi stanovnika u zemljama Zapadnog Balkana je u prosjeku 50% niži nego u zemljama Evropske unije. Sada imamo alat u rukama koji će povećati ekonomski rast u zemljama regiona.

Ovaj plan će takođe omogućiti zemljama Zapadnog Balkana da se lakše integrišu u ono što je jedna od osnovnih karakteristika EU – unutrašnje tržište. Plan rasta i takođe trebalo da poboljša kvalitet nacionalnih administracija.

Ali sredstva neće biti ponuđena bezuslovno. To je ogroman budžet, težak šest milijardi evra, od kojih su dvije u grantovima što znači da su bespovratna, a četiri milijarde evra su u kreditima po povoljnim kamatnim stopama. Sada smo nestrpljivi da dobijemo reformske agende zemalja i njihove konkretne predloge.

Još jedna važna stvar u okviru Plana rasta je i regionalno povezivanje. Alati su tu – Berlinski proces i CEFTA. Ako ova regionalna integracija bude funkcionisala, to će biti jedna vrsta škole i učenja za korišćenje elemenata unutrašnjeg tržišta EU.

Uvjerena sam da ako zemlje Zapadnog Balkana nastave da rade zajedno, kao što su radile od kraja prošle godine na veoma produktivnim sastancima, regionalno povezivanje biće bolje, što će biti korisno za još jedan korak naprijed ka članstvu u Evropskoj uniji.

EWB: Spomenuli ste da sredstva neće biti ponuđena bezuslovno. Da li postoji mogućnost da neke zemlje, kao što je Srbija, zbog brojnih problema u oblasti vladavine prava, ne budu možda u mogućnosti da povuku sva sredstva koja će biti stavljena na raspolaganje? 

Kati Bugenhout: Od svih zemalja kandidata očekujemo da se približe našim vrijednostima i ispune zadate kriterijume. Svaka zemlja treba da uradi ono što se od nje očekuje da bi postala članica Evropske unije. U suprotnom, zašto ste uopšte postali kandidat? To je izbor svake zemlje, zar ne? Status kandidata podrazumeva da će svaka zemlja kandidat učiniti sve što je u njenoj moći da postigne zadate ciljeve kako bi se približila Evropskoj uniji.

Ne možete dobiti sredstva a da ne uradite ništa na tom planu. To je važeći princip  koji se odnosi na sve zemlje kandidate, uključujući i Srbiju. Kao što je rečeno, postoje kriterijumi, ne samo u poglavljima 23 i 24, već u svakom pregovaračkom poglavlju.

Još uvjek čekamo na reformske agende. Dakle, ne mogu da govorim o tome, ali mogu samo da kažem da očekujemo da će te agende biti precizne u pogledu onoga što zemlja kandidat namjerava da reformiše. Sredstva će biti dodijeljena za ispunjavanje elemanata te reformske agende.

EWB: U julu ove godine, prvi put će Evropska komisija objaviti izvještaje o vladavini prava za Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru, po istoj metodologiji kao za države članice EU. Da li očekujete da će ovi izvještaji jasnije ukazati na probleme sa kojima se ove zemlje suočavaju o ključnim oblastima pregovora? 

Kati Bugenhout: Želim da pohvalim četiri zemlje koje su dobrovoljno prihvatile izvještaje o vladavini prava. Korisno je za same zemlje, jer je to neka vrsta procijene šta je ono što je zemlja uradila, šta je u skladu sa pravom EU, a šta je ono što može biti bolje urađeno.

Vladavina prava u pregovaračkom procesu je jedan pravac, a izvještaj o vladavini prava je komplementaran sa tim. Jedno ne zamjenjuje drugo. Izvještaj je jedna vrsta interne vježbe za zemlju kandidata šta je ono što je urađeno i šta još treba da se uradi.

Vladavinu prava takođe provjeravamo i u državama članicama EU jer je ta oblast od presudne važnosti za funkcionisanje Evropske unije. To je obaveza koju članica preuzima zauvjek.

EWB: U jednom intervjuu u decembru prošle godine izjavili ste da postoji šansa da Srbija otvori novi klaster tokom belgijskog predsjedavanja. Očigledno se to neće desiti. Zašto? 

Kati Bugenhout: U izvještaju Evropske komisije o napretku Srbije, objavljenom u novembru 2023. godine, piše da nema preostalih prelaznih mjerila u Klasteru 3 i Evropska komisija preporučila je otvaranje ovog klastera. Svjesni smo želje srpske vlade da otvori ovaj klaster, što je, na primjer, nedavno naglašeno na sastanku u Briselu sa Ministarstvom spoljnih poslova Belgije.

Ali znate da su u Srbiji bili izbori 17. decembra i da je srpska vlada postala vlada u tehničko mandatu. Nova vlada je formirana 2. maja. To znači da praktično nije bilo zakonodavnog rada tokom prva četiri mjeseca 2024. godine, tokom kojih Belgija predsedava Savjetom EU. Trenutno još uvjek nema konsenzusa u Savjetu, jer nismo vidjeli nikakve promjene.

EWB: Kako ocjenjujete napredak Crne Gore u proteklih šest mjeseci? Da li očekujete da zemlja uskoro počne sa zatvaranje pregovaračkih poglavlja? 

Kati Bugenhout: Politička volja nove crnogorske vlade, koja je došla na vlast prošle godine, da postane članica EU je nevjerovatna. Moram iskreno reći da svaki put kada putujem u Podgoricu i razgovaram sa tamošnjim vlastima, osjećam tu posvećenost. Preko 80% građana podržava članstvo u EU. To je veliki pokretač, jer postati član EU nije lako. Da bi neka država postala članica EU, moraju se sprovesti neke reforme, koje nisu uvjek lake. Pored toga, to zahtijeva dugotrajnu posvećenost.

Vidim mnogo energije i dobre volje i svi rade puno na sljedećem koraku – zatvaranju privremenih merila u poglavljima 23 i 24. Čekamo procenu Evropske komisije, koja se očekuje sredinom juna. Ako sve prođe kako treba, onda će Međuvladina konferencija biti održana 24. juna.

Crna Gora ima i niz drugih aduta u procesu proširenja. Na primjer, ta zemlja ima stoprocentnu usklađenost sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i sankcije protiv Rusije. Oni su iskreni u svojoj političkoj volji da postanu sledeća država članica EU.