Video
Umjesto da nakon više od decenije pregovora i usklađivanja sa propisima EU Crna Gora bude na samom pragu članstva ona je, po riječima Gvozdenović, “kako su nam to jasno opisali evropski zvaničnici, od najperspektivnije zemlje na putu ka EU postala problem”.
“Crna Gora nije kao podstrek za napredak ka EU iskoristila ni velike političke promjene koje su se desile pa smo umjesto koraka naprijed, zbog dominacije ličnih i partijskih interesa nad interesima društva i zemlje, dobili blokadu institucija, stagnaciju, pa čak i nazadovanje u ovom, za državu, najbitnijem procesu”, dodala je ona.
Ove poruke smo dobili i u najnovijem non paperu Evropske komisije (EK), kaže onma, koja nas je opomenula da je “Crna Gora izgubila fokus ka EU reformama, da postoje brojni zastoji”, a da napretka u pregovorima, ističe, “neće biti dok ne ispunimo 82 prelazna mjerila iz poglavlja 23 i 24”.
“To podrazumijeva rješavanje duboke institucionalne krize u pravosuđu, za šta je potreban široki politički konsenzus, i to u javnom interesu a ne u svrhu partijske trgovine. EK nas podsjeća i da nijesu usvojeni bitni zakoni o sudstvu i tužilaštvu, medijski zakoni, antikorupcijska strategija i akcioni plan. Kao rijetka pozitivna tačka izdvaja se rad SDT-a na polju borbe protiv organizovanog kriminala, ali građani treba da znaju da to nije dovoljno da ispunimo više od trećine prelaznih mjerila, koja su još ili djelimično ili potpuno neispunjena” navela je Gvozdenović.
Opominje da je crnogorski parlament u prethodnih godinu “vrlo svjesno i sa jasnim namjerama usvajao neustavne zakone”.
“I zbog najprizemnijih partijskih interesa podrivao demokratiju sopstvene države, Vladi je odavno izglasano nepovjerenje a uprkos tome i dan danas odlučuje o dugoročnim politikama u ime svih nas, u pravosuđu imamo v.d. stanje, a umjesto proaktivnih i efikasnih imamo institucije kojima vlada partijski interes, a ne Ustav i zakoni. Jedini pozitivan korak u posljednje vrijeme jeste izbor sudija Ustavnog suda i napredak u borbi protiv organizovanog kriminala. Međutim, partijska logika je dominantno uticala pa smo dobili Ustavni sud koji u kritičnim momentima nije u stanju donositi teške odluke koristeći formulu “tri protiv tri””, istakla je Gvozdenović.
Ipak, pored svega navedenog, smatra ona, što je zaustavilo Crnu Goru na putu ka EU, “nova vlada i skupština će imati šansu da naprave preokret ako, u najkraćem mogućem roku, pokrenu dijalog o svim ovim važnim pitanjima”.
Dakle, kako konstatuje, još uvijek postoji teorijska šansa da “iskoristimo odškrinuta vrata za ispunjavanje ovog najvažnijeg strateškog prioriteta države”.
“Crnoj Gori su više nego ikada potrebne reformske i progresivne snage koje su spremne da gledaju dalje od podjele funkcija i četvorogodišnjeg mandata, spremne da sprovode teške i nepopularne reforme koje će dugoročno obezbijediti dobrobit našoj zajednici i društvu, čak i po cijenu lošeg izbornog rezultata. Nama su neophodne političke elite koje su se spremne suprotstaviti se partitokratskim i neevropskim obrascima ponašanja koji godinama dominiraju u ovoj državi”, naglasila je Gvozdenović.
Zato je, po njenim riječima, ključno je da se Crna Gora vrati osnovama demokratije.
Preporučeno
“Da se hitno krene u sprovođenje brojnih reformi ali da se ima na umu da Crna Gora ne smije i ne treba da očekuje prečice ili propuste od EU. Da ne slušamo fantastične procjene političara o članstvu za godinu, dvije ili tri već da se konačno posvetimo radu na sebi. A nakon toga članstvo će biti samo pitanje forme”, zaključila je Gvozdenović.
