Video
Diplomatsko-konzularnu mrežu Crne Gore čini 28 ambasada, šest Misija, četiri generalna konzulata i Kancelarija ambasade Crne Gore u Republici Turskoj sa sjedištem u Bakuu, Republika Azerbejdžan.
Iz Ministarstva vanjskih poslova Pobjedi su saopštili da naša država ima akreditovane ambasadore i u Misiji Crne Gore pri Evropskoj uniji, Stalnoj misiji pri NATO-u, Stalnoj misiji pri OEBS-u, Stalnoj misiji pri UN u Ženevi, kao i Stalnoj misiji pri Savjetu Evrope.
Pokom prethodnih godinu dana, u uslovima kohabitacije vlasti, MVP je, kako su nam kazali, radilo na profesionalizaciji diplomatske mreže, poštujući Ustav i Zakon o vanjskim poslovima, a sa ciljem ostvarivanja utvrđenih prioriteta vanjske politike Crne Gore koji su suština njenih državnih i nacionalnih interesa.
“Javnost je u više navrata bila upoznata sa stavom predsjednika države povodom prijedloga za određena imenovanja, stoga i ovom prilikom podsjećamo da oko pojedinih kandidata za imenovanje ambasadora nije postignuta saglasnost, dok su sa druge strane dobar rezultat naših razgovora imenovanja tri šefa diplomatsko-konzularnih predstavništava, koji su stupili na dužnost – ambasador, šef Misije pri EU, ambasadorka u Republici Italiji, kao i ambasadorka, šef Stalne misije pri Savjetu Evrope, od kojih su dvoje karijerne diplomate”, istakli su iz Ministarstva.
Podsjetili su da se, shodno diplomatskoj praksi i Bečkoj konvenciji, u državama u kojima nijesu postavljeni ambasadori, imenuju privremeni otpravnici poslova, koji obavljaju dužnost šefa diplomatsko-konzularnog predstavništva, po pravilu, iz redova diplomata koji imaju najviši rang u ambasadi.
“Sa svim državama odvija se kontinuirana komunikacija i ukupna saradnja, kako na bilateralnoj tako i na multilateralnoj ravni, pri čemu vjerujemo da će proces profesionalizacije diplomatske mreže biti nastavljen i da će Crna Gora uskoro imati izvanredne i opunomoćene ambasadore na pomenutim važnim adresama, koja su upražnjena posljednjih 12 mjeseci”, naveli su.
Imenovanja ambasadora i popunjavanje upražnjenih mjesta u diplomatsko-konzularnoj mreži, naglasili su, biće zadatak i nove vlade.
“Najveći broj mjesta, u skladu sa Zakonom o vanjskim poslovima, treba da zauzmu profesionalne diplomate”, kazali su iz Ministarstva.
Preporučeno
Podsjetili su i da je u prethodnom periodu Vlada usvojila prijedloge za postavljanje 13 ambasadora, od čega je osam karijernih diplomata, ali da skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike nije dao pozitivno mišljenje za profesionalne diplomate.”Koji su cijelu svoju radnu karijeru vezali za diplomatiju i Ministarstvo vanjskih poslova. Među njima su bili kandidati za ambasadore u Velikoj Britaniji, Republici Poljskoj, SR Njemačkoj, Stalnoj misiji UN u Njujorku i Republici Kosovo”, zaključili su iz Ministarstva.
