Video
Kao šef vlade Crne Gore, tada subjekta konfederacije Srbije i Crne Gore, Đukanović je doprinio referendumu o nezavisnosti 2006. godine. Srbija je izgubila pristup Jadranskome moru, a Rusija preduslove za stvaranje pomorske baze u blizini južnih granica NATO-a – piše ukrajinski njuz portal na engleskome jeziku 112.international.
„Čini se da je Crna Gora konačno ušla u zapadnu sferu uticaja nakon parlamentarnih izbora 2016. kada je Demokratska partija socijalista ostvarila bolji rezultat nego sada sa 41,41% glasova, dok je Demokratski front (DF), koji se protivi članstvu u NATO-u i teži približavanju Srbiji i Rusiji, dobio 20,32% glasova. Pokušaj državnoga udara na dan izbora nije uspio. Crnogorsko pravosuđe privelo je grupu srpskih ultranacionalista, koji su trebali da otvore vatru na demonstrante DF-a i provociraju masu da upada u vladine kancelarije. Prema specijalnome tužiocu Milivoju Katniću, ruske službe mogle bi biti umiješane u organizaciju provokacije. Crna Gora se 2017. pridružila NATO-u, a Đukanović je učvrstio svoj uspjeh na predśedničkim izborima 2018. godine, porazivši sa 53,9% glasova nezavisnoga kandidata koga je podržao DF”.
Međutim, „Moskva i Beograd pronašli su još jednu bolnu pukotinu na tijelu crnogorskoga društva. U decembru 2019. godine, Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji omogućava vladi da otuđi imovinu Srpske pravoslavne crkve, uključujući stotine crkava i manastirskih kompleksa koji su pripadali Kraljevini Crnoj Gori prije pridruživanja Kraljevini Srba, Hrvati, Slovenci 1918. godine” i „početkom 2020. godine u zemlji su započeli protesti uz podršku sveštenstva SPC”.
U članku „Izbori u Crnoj Gori: Geopolitičke implikacije i posljedice” navodi se dalje da je „Rusija zainteresovana za dolazak na vlast koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) kako bi stekla trojanskoga konja u NATO-u”.
„U tom slučaju, Crna Gora će blokirati dalje širenje Alijanse, zatim inicijative za povećanje vojnoga prisustva država članica u blizini zapadnih granica Ruske Federacije i pružanje podrške Ukrajini. Kao i srpska vlada, koalicija ZBCG ne napušta ideju evropske budućnosti svoje zemlje, ali istovremeno smatra cjelishodnim da se nastavi bliža saradnja sa Rusijom”.
Preporučeno
Na dilemu kako formirati novu vladu od heterogenih političkih struktura, portal navodi da se „položaj malih stranaka i sastav političkih blokova mogu promijeniti u zavisnosti od promjene partnera tokom koalicionih pregovora. Pobjediće opcija koja ponudi najzanimljivije uslove za saradnju. Pretpostavlja se da bi se pregovori o koaliciji mogli odužiti unedogled, izazvati političku krizu, pa čak i reizbore, kao što je bio slučaj u Izraelu”.
