Video
Ona je gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M naglasila da će se troškovi preliti na proizvođače, a zatim na potrošače, jer je u pitanju lanac snabdijevanja koji je, kako je rekla, „prepušten sam sebi“, dok se poljoprivrednicima za prošlu godinu duguje iznos od milion eura po osnovu povrata akcize, zbog čega se otvara pitanje konkurentnosti crnogorske poljoprivredne proivodnje, što za posljedicu ima kontinuiran rast uvoza.
„Za 2025. godinu uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je prešao milijardu eura, što znači da na 10 eura uvoza poljoprivrednih proizvoda imate samo jedan euro izvoza i da je pokrivenost uvoza izvozom neđe oko 10,59 procenata. To su zaista frapantni podaci koji, očigledno, govore da je neko odlučio da novcem Crne Gore finansira poljoprivrede drugih država, jer toliko novca vam odlazi iz države, a vi nijeste u stanju da upotrijebite novac Agrobudžeta, da povećate određeni obim proizvodnje i da pokušate da smanjite taj nivo uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda”, precizirala je Despotović.
Odnos institucija prema poljoprivrednim proizvođačima ocijenila je izuzetno destimulativnim, iako bi u procesu evropskih integracija trebalo da bude suprotno, odnosno da se poljoprivrednim proizvođačima omoguće uslovi koji će im pomoći da se pripreme da budu dio jednog složenog sistema koji poljoprivredi daje veliki značaj.
„To je vrlo destimulativno za poljoprivne proizvođače i ja se bojim da će sve više njih odustajati od toga”, upozorila je.
Posebno je skrenula pažnju na uporedne podatke posljednjih dvaju popisa stanovništva, prema kojima je 2010. u crnoj Gori bilo registrovano 48.000 poljoprivrednih gazdinstava.
„Danas ih imate neđe oko 26.000, tako da se u daljem trendu može očekivati još veći pad”, istakla je.
Skrenula je pažnju i na uporedne podatke o starosti nosilaca gazdinstva.
„Uzmite u obzir prosječnu starost gazdinstava koja je 2010. bila 57 kada je u pitanju nosilac gazdinstva, a sad imate 59 godina. Zašto to govorim? Zato što bez mladih ljudi, bez novog znanja, inovacija ne možete pratiti trendove u ovoj oblasti koji se razvijaju u Evropskoj uniji”, navela je Despotović.
Skrenula je pažnju i na način na koji resorni ministar Vladimir Joković komunicira o ovim temama, čak i kada je u zakonskoj obavezi da na konkretna pitanja dostavi odgovore.
„Čuli ste od mene često da mi ministar nije odgovorio na 38 postavljenih poslaničkih pitanja po Članu 50, što predstavlja kršenje zakonskih okvira. Sigurno ću ovo pitanje potencirati, imajući u vidu šta to znači za Crnu Goru i zatvaranje Poglavlja 12. Nedavno sam govorila i o zakonskim rješenjima iz ove oblasti koja su stigla u Skupštinu, a koja su veoma loše urađena. Potrebno je toliko intervencija na tim rješenjima da ne znam da li će Evropska komisija uspjeti sve to da razmotri, uskladi i dovede u proceduru za usvajanje”, dodala je.
Govoreći o planiranoj izgradnji postrojenja za neškodljivi tretman životinjskog otpada, Despotović je posebno skrenula pažnju na činjenicu da u javnom diskursu postoje tri verzije tumačenja tog projekta čija realizacija još ne počinje, iako je riječ o važnom koraku u procesu usklađivanja standarda sa onima koji važe u EU.
Preporučeno
„Do kraja godine planira se zatvaranje Poglavlja 12, koje se odnosi na bezbjednost hrane. Ovo je jedan od uslova za zatvaranje tog poglavlja, iako od njih često čujete da to nije. To mi dovoljno govori, prije svega, o ozbiljnosti, odnosno neozbiljnosti. Drugo, govori o znanju, odnosno o neznanju, a treće, postavlja se pitanje da li se radi o lošoj namjeri. Da li neko želi da Crna Gora pokaže da ne zna i da nije sposobna da to uradi, imajući u vidu da ste već u decembru imali zastoj u pregovorima u poglavljima 11 i 13? Da li je to slučajno? Oni kažu da su to bile političke odluke – u redu, postoje političke odluke, ali smo svojevremeno ukazivali na to da postoje problemi u zakonskim rješenjima i njihovoj primjeni, te da će u jednom trenutku doći do poteškoća. Naravno, do toga je i došlo”, zaključila je Despotović.
