Istovremeno, Đeka smatra da je odnos države prema Ulcinju kroz upravljanje Morskim dobrom nepravedan, navodeći da se čak 33 miliona kvadratnih metara kojima gazduje to javno preduzeće nalazi na teritoriji Ulcinja, dok se milionski prihodi koje ono ubira ne vraćaju gradu kroz adekvatna ulaganja. Govoreći o političkim razlikama među albanskim partijama, lider Demokratske partije poručuje da njegova politička opcija ne želi da se „razmeće velikim parolama i riječima“, uz ocjenu da „ideologije i agende dolaze i prolaze“.

ETNIČKA DISTANCA PREMA ALBANCIMA POSTOJI, ALI SE SMANJUJE

STANDARD: Nik Đeljošaj tvrdi da u Crnoj Gori postoji izražena albanofobija i da su reakcije na njegovu formulaciju da je Ulcinj „albanski grad“ upravo dokaz toga. Vi ste ministar ljudskih i manjinskih prava, da li dijelite njegovu ocjenu da je albanofobija danas ozbiljan društveni i politički problem u Crnoj Gori ili smatrate da Đeljošaj tim formulacijama nepotrebno podiže nacionalne tenzije?

ĐEKA: Svako se na svoj način bori za političke ciljeve koje želi da ostvari. Posebno u jeku predizborne kampanje koja je za naredne izbore već počela.

Tako da nemamo mi što da se sa nekim slažemo ili ne. Mi imamo svoj politički program i kao nacionalna albanska Demokratska partija, čiji sam predsjednik, i kao koalicija Albanska alijansa. Dakle, imamo jasne principe i ciljeve i znamo kako da ih ostvarimo. Dio smo aktuelne Vlade Crne Gore i to nas takođe obavezuje u političkom djelovanju.

Kao ministar ljudskih i manjinskih prava radujem se što je etnička distanca u ovoj državi sve manja. Posebno je ranije bila izražena prema Albancima, a ima je i danas.

Naravno da bih volio da je uopšte nema, ali, ponavljam, sva istraživanja pokazuju da se ona smanjuje i to je ono što me neizmjerno raduje.

ULCINJ NAJVIŠE TRPI, MORSKO DOBRO MORA SE MIJENJATI

STANDARD: Đeljošaj pitanje granica Morskog dobra u Ulcinju više ne tretira samo kao ekonomsko i imovinsko, već kao pitanje ljudskih i manjinskih prava koje bi trebalo otvoriti i kroz Poglavlje 23. Da li Vi, kao resorni ministar, stojite iza takvog stava? Gdje je konkretno u slučaju Morskog dobra povrijeđeno neko pravo Albanaca i ko je za to odgovoran?

ĐEKA: Nama Ulcinjanima, ali i praktično svima na Primorju, niko ne treba o tome govoriti. To se pitanje mora što prije rješavati na pravedan način.

Preko 56 odsto teritorije kojom gazduje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, ili 33 miliona kvadratnih metara, nalazi se u Ulcinju. Samo ove godine ta firma će iz Ulcinja prikupiti oko sedam miliona eura, a uložiti izuzetno malo.

Bizmark je govorio da je 90 odsto politike finansijska politika, a da ni onih 10 odsto nije džabe. Tako da je vrijeme da se ta nepravda prema svim gradovima na Primorju konačno ispravi.

Najviše svakako trpi Ulcinj, evo već više od tri decenije, a to je političko, ekonomsko i kulturno središte Albanaca u Crnoj Gori.

Svi predsjednici primorskih opština saglasni su da se Zakon o morskom dobru mora promijeniti. To je, na predlog našeg poslanika Ilira Čapunija, došlo na dnevni red državnog parlamenta. I Ministarstvo urbanizma i prostornog planiranja krenulo je sa tom procedurom i izradilo nacrt novog zakona.

NE MOGU SE SLOŽITI DA JE BILO KO SISTEMATSKI DISKRIMINISAN

STANDARD: Ako jedan potpredsjednik Vlade tvrdi da će zbog diskriminacije manjina o stanju u Crnoj Gori obavijestiti vlade država članica EU, onda se postavlja i pitanje rada institucije kojom Vi rukovodite. Da li je položaj Albanaca zaista toliko loš da je potrebna međunarodna intervencija i, ako jeste, šta je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava do sada uradilo da takvu diskriminaciju spriječi?

ĐEKA: Ministarstvo, kao i ostale institucije, uključujući i Ombudsmana, predano rade na ispunjavanju ustavnih i zakonskih normi kako bi svaki građanin Crnu Goru osjećao kao svoj dom.

Ispunjavamo i mjerila iz pristupnih pregovora i uvjereni smo da će nam i to svakako pomoći u dostizanju visokih standarda kada su u pitanju ljudska prava i slobode.

Ne mogu se složiti sa ocjenama da su bilo koji narod ili neka nacionalna zajednica danas sistematski diskriminisani u ovoj državi.

STANDARD: Đeljošaj i Maraš Dukaj najavljuju izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi i snažniju decentralizaciju, posebno uz zakonske garancije za manjinske sredine. Podržavate li ideju da Ulcinj, Tuzi i druge opštine sa značajnim manjinskim stanovništvom dobiju bitno veći stepen političke, finansijske i imovinske autonomije i gdje je granica između decentralizacije i stvaranja posebnog statusa opština po etničkom principu?

ĐEKA: Evropska povelja o lokalnoj samoupravi govori o principima i načelima decentralizacije. Danas se često govori o Evropi gradova. Opština je plodna klica slobodnih institucija, opštine slobodu čine pristupačnom narodu.

Tako treba da bude i ovdje, da se glas svakog građanina i građanke čuje. Decentralizacija državu čini slobodnijom, jačom i stabilnijom.

STANDARD: Prije nekoliko mjeseci rekli ste za Standard da bi ujedinjenje svih albanskih političkih subjekata bilo dobra stvar, ali da za to trenutno nema realnih pretpostavki. U međuvremenu je Đeljošaj konsolidovao Albanski forum i sve snažnije pokušava da nametne političku agendu Albanaca na državnom nivou. Da li je danas najveći problem to što Albanci nijesu politički objedinjeni ili to što među albanskim liderima nema saglasnosti ni oko toga šta su ključni interesi Albanaca u Crnoj Gori? I gdje se Vi politički razlikujete od Đeljošaja?

ĐEKA: Njima neka je sa srećom, a mi imamo svoj put. Nikome ništa ne namećemo, ne razmećemo se velikim parolama i riječima.

Utemeljeni smo čvrsto u svojoj zajednici, stojimo ljudima na usluzi, borimo se za interese građana, trudimo se da stvaramo i održavamo dobre kontakte sa političkim subjektima i svim činiocima na javnoj sceni. I tako godinama, pa i decenijama.

Neskromno ističem da nam ne ide loše. Jer, mi smo samo kontinuitet, a kontinuitet je svijest. Potvrđuju to naše trajanje, milenijumske zidine ulcinjskog Starog grada i Šasa. Nije lako biti dostojan toga.

Preporučeno

UVOZ AUTOMOBILA NAKON ULASKA CRNE GORE U EU: Šta se mijenja za crnogorske građane

KNEŽEVIĆ OTKRIO KO MU JE DAO DOKUMENTA: Ako su bila dostupna ljudima iz PES-a, ko je znao za Spajićev navodni status u Vojsci Srbije?

STIGLI PAPIRI IZ BEOGRADA:  Nije pitanje šta je bio Spajić, jer to znamo, nego šta je u ovoj priči Knežević

KNEŽEVIĆ OBJAVIO DOKUMENTA: Spajić pripadnik Vojske Srbije, a Crna Gora članica NATO-a

PES ODGOVORIO KNEŽEVIĆU: U dokumentima jasno piše da služe u svrhu otpusta iz državljanstva

SPAJIĆ SE OGLASIO nakon tvrdnji Kneževića: Poručio “tužno je gledati čovjeka”, ali nije demantovao dokumenta o Vojsci Srbije

A ideologije i agende dolaze i prolaze. Važno je da ovaj narod opstaje i živi u miru, stabilnosti i interkulturalnom skladu.