Đukanović, ipak, ističe da to što smo odmakli najdalje u pregovorima ne smije da zamagli pogled sa ključnih problema.

– Očigledno je da je EU imala nedostatak entuzijazma i posvećenosti proširenju na Zapadni Balkan u prethodnih pet šest godina i to je, logično, urodilo manjim motivom za reforme u regionu – naveo je Đukanović.

– Došli smo u situaciju da smo optuživali EU, oni su optuživali nas i profitirale su samo treće strane koje su očekivano ušle u geopolitički prostor u kome ne smije biti vakuuma – naveo je Đukanović.

Na Zapadnom Balkanu, ocjenjuje on, države su još uvijek slave i Rusija je ta koja računa na proruski sentiment u regionu čijom zloupotrebom želi zastaviti napredak balkanskih zemalja.

Na kraju smo dobili i agresiju Rusije na Ukrajinu, i mi smo imali upozorenja 2016. godine. Rsija je pokušala puč sa namjerom da zaustavi put Crne Gore u NATO. Danas koriste samo brutalnijie instrumente, ali sa istim ciljem – da zaustave Urkajinu i njen uzlak u NATO – smatra Đukanović.

Istakao je zadovoljstvo što je nakon agresije Rusije EU pokazala jaču namjeru da zaštiti svoju bezbjednost i sistem vrijednosti i pokazala da ima veće namjere da radi na proširenju.

Đukanović je ponovio stav da je Zapadnom Balkanu “nasušno potrebna jedinstvena poruka Evropske unije” da sve zemlje regiona imaju svoje mjesto u Uniji i da ga svaka može zauzeti kad dostigne standarde koji se od nje traže.

– Ne smije se više obeshrabrivati euroentuzijazam u regionu – poručio je predsjednik Crne Gore.

Otvoreni Balkan

Upitan o inicijativi Otvoreni Balkan, Đukanović je rekao da su mišljenja u Crnoj Gori podijeljena. 

– Dobro je što ne postoji razlika između Vlade, predsjednika i Skupštine o ključnom cilju – članstvu u EU. Svi prepoznajemo da na putu reforme najviše pomaže Berlinski proces, koji je ponudio širok okvir koji uključuje i zajedničko regionalno tržište. Slušajući protagoniste Otvorenog Balkana, čuo sam Vučića da imaju odličnu saradnju sa Albanijom i S. Makedonijom, ali da ima problem kad se dođe do granice Hrvatske. To jeste problem, jer Otvoreni Balkan nije baziran na evropskim vrijednostima.

Logično je da ćemo izabrati Berlinski proces i zato imamo nepovjerenje prema Otvorenom Balkanu i tome koja je njegova svrha. Umjesto da gomilamo inicijative, zašto ne iskoristimo mogućnosti Berlinskog proces. Mislim da je OB nastao kad su neki lideri razočarani efektivnošću procesom proširenja stvorili paralelnu inicijativu koja je rezervni položaj za zemlje regiona koje po svom mišljenju neće imati evropsku perspektivu. To je naša razlika, mi mislimo da nam je mjesto u EU – rekao je Đukanović.

Nova kanidatura?

Upitan da li misli da će biti predsjednik kad Crne Gore kada ona bude spremna za ulazak u EU i da li će se opet kandidovati za predsjednika naredne godine, Đukanović je odgovorio:

– To su već dugoročne prognoze. U ovom trenutku ne razmišljam o ličnoj budućnosti, da li ću biti u politici ili drgom polju. Ono što je bitno da na dnevnoj bazi sa Vladom radim na deblokiranju pregovaračkog procesa i ispunjavanju mjerila u poglavljima koja se tiču vladavine prava, da se u godišnjem izvještaju Evropske komisije to registruje i da Crna Gora u decembru može zatvoriti nekoliko poglavlja. Mislim da u ozbiljnom poslu, koji očekujem od vlade, ne bi trebalo da pregovaramo duže od 2024. godine i da ćemo tada na internom nivou moći da kažemo “spremni smo” i čekati odgovor EU.

Ko će biti na kojoj pozicije je manje važno, i sa sigurnošću mogu reći da nije bitno gdje ću ja biti. Siguran sam samo da ću sa svake pozicije pomagati Crnoj Gori gora dostigne svoj cilj što prije – rekao je Đukanović.

Smatra da treba podržati status kandidata za članstvo u EU koji je podnijela Ukrajina.