Video
On je rekao da je potpisana zajednička deklaracija kao i da su joj se sve zemlje regiona pridružile. Tu se, pojasnio je, jasnije govori o perspektivi članstva u EU za zemlje regiona.
“Dobra je praksa da se nastavlja dijalog na najvišem nivou između EU i Zapadnog Balkana. Čini mi se nikad jedinstvenija i preciznija poruka od strane šefova država i vlada EU da zemlje Zapadnog Balkana imaju jasnu perspektivu članstva u EU. Sve to sada već dobija karakter kontinuirane politike, nakon što se dogodila agresija Rusije na Ukrajinu, i nakon što je EU dodatno osvijestila geopolituičku važnost nastavka politike proširenja i ujedinjenja Evrope”, rekao je Đukanović.
To sada već vidimo, kaže predsjednik države, i kroz ono što su dometi nedavnog samita Berlinskog procesa koji je došao do tri važna sporazuma o mobilnosti.
“Imamo jasno definisan investiciono – ekonomski okvir, kojim EU treba da pomogne infrastrukturniji i ukupan razvoj zemalja regiona i jasno definisani okvir finansijske pomoći za ublažavanje posljedica energetske krize u regionu. Smatram da su to vrlo važne novine u politici EU prema Zapadnom Balkanu”, istakao je Đukanović.
Kazao je da je saopštio da je očekivanje da “EU treba da pošalje jasnu poruku da je Zapadni Balkan zona njene odgovornosti”.
“Da je Zapadni Balkan soba u zajedničkoj evropskoj kući i da EU neće nipošto tolerisati dalja mešetarenja i hibridni rat protiv Zapadnog Balkana već da ga doživljava kao pokušaj destabilizacije i urušavanja vrijednosti Evrope u cjelini. I da jasno podigne glas i zatraži hitan prestanak destrukcije Zapadnog Balkana kroz realizaciju ukupne doktrine destrukcije koju treće strane preduzimaju već neko vrijeme protiv interesa Evrope”, istakao je Đukanović.
Govoreći o Crnoj Gori, Đukanović je rekao da smo imali višegodišnji zastoj u politici proširenja.
“To je dovelo do gubitka reformskog entuzijazma. Takođe, mešetarenje trećih strana dovelo je do buđenja balkanskih nacionalizama, koji uvijek pokušavaju da politici multietničke demokratije na ZB suprotstave svoju nacionalističku politiku što vodi ugoržavanju evropskih vrijednosti u regionu”, naglasio je predsjednik države.
Đukanović je rekao da sada “imamo jasne posljedice štetnih impulsa koje smo imali tokom prethodnih godina”.
“Imamo nedovoljne kapacitete i sposobnost da iskoristimo takvu šansu i da ostvarimo ono što je bnio poželjni napredak na putu ka članstvu u EU”, rekao je Đukanović.
Plaši se, kaže, da to nije samo problem Crne Gore.
“Vjerujem da se u Crnoj Gori vidi jasnije, zbog novog iskustva kroz koje prolazimo posljednje dvije godine, ali se vidi jasnije i zbog toga što je dalje odmakla u institucionalnim odnosima sa EU. Mislim da te probleme ima svaka država regiona, i mislim da će biti potrebna dodatna podrška od strane EU kako bismo sanirali posljedice i uhvatili priključak sa onim što su naši strateški ciljevi i kako bismo u doglednoj budućnosti ostvarili jasan cilj – članstvo u EU”, zaključio je Đukanović.
Kako je najavljeno iz Službe za informisanje predsjednika, tokom Samita, koji se po prvi put održava u regionu, kao signal pojačanog angažmana EU, Đukanović će imati više bilateralnih susreta.
“Samitu u Tirani prethodi ceremonija potpisivanja izjave o romingu između EU i regionalnih telekomunikacionih operatera”, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, ceremoniji će prisustvovati lideri Zapadnog Balkana, Šarl Mišel, predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen i generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu.
Mišel je ranije kazao da održavanjem samita između EU i Zapadnog Balkana u regionu, žele da ponovo potvrde njihovo pojačano angažovanje.
“Zapadni Balkan je ključni prioritet za Uniju. EU i Zapadni Balkan su potrebni jedni drugima”, poručio je Mišel.
Preporučeno
Održavanje samita u Tirani predložio je albanski premijer Edi Rama u toku samita u Pragu, koji je održan 6 oktobra.
