“Ove četiri godine su Crnoj Gori donijele ozbiljno runiranje onih ostvarenja do kojih smo došli između 2006. i 2020. godine. I to svih, prije svega na bezbjednosnom planu, ali i jednako tako na ekonomskom, planu kavnih finansija, obrazovanja, zdravstva….”, rekao je Đukanović.

Kako je dodao, imamo opet odškrinuta vrata za proces proširenja.

“Ako ta vrata ostanu odškrinuta, onda nema nikakvve sumnje da je Crna Gora ispred ostalih zemalja Zapadnog Balkana u pogledu kvalifikacija za članstvo u EU….Treba voditi računa da domaći zadatak ne može niko obaviti do mi. Potencijala u crnogorskom društvu ima, ali taj potencijal traži ozbiljan državno-politički menadžment, kojeg Crna Gora u ovom periodu nema”, naglasio je Đukanović.

Đukanović je, između ostalog, rekao da nema sumnje da Srbija ima potencijal da bude na evropskoj i evroatlantskoj strani.

“Mislim da je problematična državna politika, koja je u posljednje vrijeme dominantno obilježena ideologijom velikosrpskog nacionalizma. Sve dotle dok je velikosrpski nacionalizam van institucija državne politike jeste problem, ali nije dramatičan. Kad postane državna politika, to je onda opasno i ugrožavajuće po mir i stabilnost regiona”, naveo je bivši predsjednik Crne Gore.

Naglasio je da je interes regiona stabilnost.

“Šta i da sam pjevao jači smo od Srbije?”

Na pitanje je li pjevao “ne može nam niko ništa, jači smo od Srbije”, Đukanović je odgovorio:

“Vjerujete da ne znam. Radovao sam se svakako uspjehu građanske i proevropske politike na izborima. A moje pitanje je šta i da jesam? Ako bi pjevali da je Crna Gora jača od Srbije, Amerike ili Rusije, je li to mržnja?” , upitao je Đukanović.

O izborima u Podgorici

Komentarišući izbore u Podgorici, Đukanović je rekao da su indikativni prije svega zbog toga što  tokom posljednje četiri godine vladajuće partije na državnom nivou nemaju većinu na jedni važnim izborima, kao što su loklani izbori u Podgorici.

Kako je naveo, desio se i strmoglavi pad nekih novih i “samorpoglašeno modernih, proevropskih partija”.

“Na izborima prije dvije godine u Podgorici, Pokret Evropa sad i Demokrate su imali oko 33 posto. Na ovim izborima, tek nešto iznad 21 posto… Na parlamentarnim izborima prošle godine te dvije partije ojačane sa beznačajnom partijom kakva je URA, koja ima 3 ili 3,5 odsto su imali 46 posto…Na ovim izborima 21,5 odsto. Gubitak od 25 procentnih poena je strmoglav pad tih politika i to govori da smo na početku očekivanog procesa otreženjenja crnogorske javnosti i ponovne konsolidacije građanske i evropske Crne Gore”, rekao je Đukanović.

Đukanović je istakao da je predsjednik države Jakov Milatović pred iskušenjem.

“Čista je slika i neće da je vidi onaj ko nema hrabrosti da napravi ozbiljne poteze. Tu šansu imao je Spajić prošle godine – PES je imao 23, a DPS 21, što je više nego dovoljno za većinu i to ne da se vlast vrši četiri, već osam godina, ali on nije imao hrabrosti. Milatović je sada pred istim tim iskušenjem”, rekao je Đukanović.

I njemu je, kazao je, slika jasna.

“On ne vidi svoju budućnost sa velikosrpskim nacionalizmom Andrije Mandića i Milana Kneževića, posvađan je sa svojim dojučerašnjim kolegom Spajićem. Njemu je jasno sa kim može da sarađuje. Gubitak od 25 odsto je strmoglav pad tih politika i to pokazuje da smo na početku triježnjenja građana”, uvjeren je Đukanović.

Milatović pred iskušenjem

Đukanović je, na To Be Secure forumu u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, istakao da se Podgorici se desio strmoglavi pad nekim novim partijama, te da je predsjednik države Jakov Milatović pred iskušenjem.“Čista je slika i neće da je vidi onaj ko nema hrabrosti da napravi ozbiljne poteze. Tu šansu imao je Spajić prošle godine – PES je imao 23, a DPS 21, što je više nego dovoljno za većinu i to ne da se vlast vrši četiri, već osam godina, ali on nije imao hrabrosti. Milatović je sada pred istim tim iskušenjem”, rekao je ĐukanoviI njemu je, kazao je, slika jasna.“On ne vidi svoju budućnost sa velikosrpskim nacionalizmom Andrije Mandića i Milana Kneževića, posvađan je sa svojim dojučerašnjim kolegom Spajićem. Njemu je jasno sa kim može da sarađuje. Gubitak od 25 odsto je strmoglav pad tih politika i to pokazuje da smo na početku triježnjenja građana”, uvjeren je Đukanović.

Nekadašnji predsjednik Slovenije Borut Pahor rekao je da postoji veća politička volja u Briselu za proširenje EU zbog agresije Rusija na Ukrajinu, iz geopolitičkog ugla.

“Ali dosad nije došlo do nekih velikih promjena… Nadam se da će nova Evropska komisija, Vijeće i Parlament imati više sluha za proširenje”, rekao je Pahor.

On je kazao da, u razgovorima sa kolegama, vidi da postoji mišljenje da bi Crna Gora mogla biti prva u redu za proširenje EU.

“Crna Gora treba da napravi sve što je moguće da ispuni sve one uslove koji su potrebni da bi moglo doći do takve odluke”, rekao je Pahor.