Video
“To je za nas bio potpuno nov, nepoznat izazov. Od tada je UNHCR nezamjenjiva snaga i podrška crnogorskim institucijama, nevladinim i humanitarnim organizacijama u prijemu, zbrinjavanju i traženju rješenja za desetine hiljada ljudi. Prvo su došli Srbi iz Hrvatske, pa Srbi i Muslimani iz BiH, a onda Albanci, zatim Srbi i Crnogorci s Kosova. O veličini humanitarnog izazova na koji su Crna Gora i UNHCR morali dati odgovor najbolje govori podatak da su krajem devedesetih izbjegli i raseljeni činili više od petine naše populacije.
Zato je danas prilika da izrazim veliku zahvalnost Programu Visokog komesara za izbjeglice, brojnim međunarodnim donatorima i narodu Crne Gore, na nemjerljivoj pomoći i podršci uz koju smo uspjeli da u izuzetno teškim vremenima širom otvorimo vrata i pružimo sigurno utočište svim nevoljnicima, ne pitajući ih za vjeru i naciju. I da pri tom sačuvamo mir i učvrstimo međunacionalni sklad, kao jedina ex-Yu republika u kojoj nije bilo rata i ratnih razaranja”, kazao je Đukanović.
Kako dodaje, u godinama koje su uslijedile nakon smirivanja prilika na Balkanu, naročito nakon obnove crnogorske nezavisnosti 2006. godine i podizanja predstavništva UNHCR na nivo kancelarije, uobičajenog za rad u suverenim državama, nastavili smo tijesnu saradnju u traženju trajnih rješenja za izbjegle i raseljene i definisanju njihovog pravnog statusa.
“Crna Gora je važan dio velikog regionalnog stambenog projekta koji je po prvi put potvrdio spremnost i odgovornost država regiona da saradnjom omoguće dobrovoljan povratak ili lokalnu integraciju, poštujući pravo izbora svakog lica pojedinačno. U tome su ostvareni značajni rezultati, dok je implementacija usvojenih rješenja i dalje u toku”, poručio je predsjednik.
Kada su, kako kaže, talasi migracija, praćeni porastom broja tražilaca azila i lica bez državljanstva, zahvatili Mediteran, Zapadni Balkan je dobio epitet jedne od najdinamičnijih migratornih ruta.
“Sve je to uticalo na pomjeranje fokusa saradnje na pitanja azila i apatridije, i usmjeravanje na partnersku ulogu Crne Gore i odgovornost prema onome što je zajednička bezbjednost Evrope i zaštita evropskih granica.
UNHCR je nastavio da doprinosi izgradnji nacionalnog zakonodavnog i administrativnog okvira koji će u potpunosti odgovoriti međunarodnim obavezama Crne Gore.
30 godina nakon suočavanja sa enormnim prilivom izbjeglica iz bivše Jugoslavije, i svjesni izazova koji stoje pred Evropom i međunarodnom zajednicom u uslovima ruske agresije na Ukrajinu, uvjeravam vas u nepokolebljivu posvećenost Crne Gore saradnji, humanosti i podjeli tereta, što predstavlja našu obavezu i odgovornost kao ozbiljnog i pouzdanog partnera, članice NATO i kandidata za članstvo u EU”, dodaje Đukanović.
Svojim dosadašnjim odnosom, uz poštovanje najviših principa humanosti, Crna Gora je, ističe, afirmisala vrijednosno nasljeđe na kojem je njeno društvo utemeljeno kao multietnička demokratija, i time u dobroj vjeri doprinosila poštovanju Konvencije Ujedinjenih nacija o izbjeglicama.
“Sprovodeći brojne nacionalne i međunarodne inicijative, i dalje ćemo težiti zaštiti i unapređenju položaja izbjeglica, s ciljem osiguranja jednakih prava i ravnopravnih mogućnosti za svakog člana našeg društva”.
Svjedoci smo, kaže, da pitanje izbjeglica u svijetu posljednjih godina poprima dramatične razmjere, uz hroničan manjak humanitarnih fondova koji bi omogućili UNHCR i partnerskim organizacijama realizaciju hitnih i strateških planova.
Preporučeno
“Crna Gora je ponosna na saradnju sa UNHCR i ostvarene rezultate. Želimo da vjerujemo da su slike 90ih ostale iza nas, i da smo dovoljno mudri da ne zaboravljajući prošlost gradimo bolju i sigurniju budućnost na Balkanu”, zaključio je Đukanović.
