Video
“Očekujem pobjedu. Svoj optimizam temeljim na dobrom poznavanju biračke javnosti Crne Gore, na poznavanju svih potencijala koji nijesu iskorišćeni u prvom krugu. Mislim da smo tome doprinijeli i mi, kao predsjednički kandidati koji smo tokom kampanje uoči prvog kruga, manje-više, jasno slali poruku da će ovo biti dvoetapna izborna trka”, rekao je Đukanović u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike.
Đukanović je rekao da svoj optimizam kada je u pitanju ishod drugog kruga izbora temelji “na vrijednostima koje zastupa” i “na objektivnoj pomoći koja mu stiže ovih dana u formi izoštravanja slike onoga što se nudi Crnoj Gori u periodu između dva izborna kruga”.
On je naveo da ima potencijal glasova u svim opštinama u Crnoj Gori, naročito u opštinama u kojima je u prvom krugu zabilježena niska izlaznost, i dodao da je taj potencijal već pokrenut.
“Tako da mislim da smo već pokrenuli taj potencijal, vjerujem da je realno to što vam govorim i da vjerujem da će to što će biti unaprijeđena izlaznost biti dovoljno za pobjedu u drugom krugu”, navodi Đukanović.
Lider opozicione Demokratske partije socijalista (DPS), koja je 2020. nakon 30 godina izgubila vlast, rekao je da je njemu “danas neuporedivo čistije da Crna Gora ne bira samo svog predsjednika, nego treba da potvrdi svoju istrajnost na putu dostizanje evropskog sistema vrijednosti, mjesta u EU i evropskog kvaliteta života za svoje ljude”.
Prema njegovoj ocjeni, “alternativa tome je pripadnost Crne Gore Otvorenom Balkanu, ‘srpskom svetu’, i tim već viđenim lošim alternativama u okviru kojih su zemlje Zapadnog Balkana, tokom istorije, gubile vrijeme”.
On je naglasio da vjeruje da će će Crna Gora, ukoliko on ostane na funkciji predsjednika, postati članica EU tokom njegovog sledećeg predsjedničkog mandata, navodeći da je zemlja “već duže opredijeljena da ide evropskim putem”.
“Mislim da je ostao još završni korak. Crna Gora je i danas zemlja lider u pregovaračkom procesu sa EU. Ima još jedan korak, da zatvori već otvorena pregovaračka poglavlja i ostvari svoje članstvo. Mislim da je to realno da se dogodi upravo u toku pet godina mog predsjedničkog mandata”, rekao je i dodao da “na nevolju, imali smo priliku da tokom protekle dvije i po godine vidimo i drugačiju Crnu Goru”.
“Apsolutno sam siguran da to možemo da ostvarimo u mom sledećem predsjedničkom mandatu od pet godina”, rekao je i naglasio da je “potrebno samo da država dobije odgovornu upravu pravilnim izborom na predsjedničkim izborima, a nakon toga na parlamentarnim izborima 11. juna”.
Prema riječima Đukanovića, ukoliko Crna Gora dobije odgovornu vladu do kraja juna, što ocjenjuje realnim, ima predispoziciju da “u pristojnom roku, sanira štetu koja se događala u protekle dvije i po godine”.
Šef crnogorske države je podsjetio da je 30. avgusta 2020. je došlo do promjene vlasti, navodeći da je Crna Gora “to veoma civilizovano prihvatila i ranija vlast se ponijela veoma odgovorno i nije ometala tranziciju”.
Đukanović je ocijenio da “danas, dvije i po godine kasnije svjedočimo veoma ozbiljnom nezadovoljstvu ljudi” učinkom dvije prethodne vlade, navodeći da od tada “svjedočimo ozbiljnoj vrednosnoj devastaciji savremene Crne Gore”.
“Smatram da se Crna Gora na ovim izborima ponovo nalazi na tom raskršću. Ona je nekoliko puta tu raskrsnicu uspješno prošla istrajavajući na svom evropskom putu, ali sada, čini mi se, opet bira između ta dva puta”, navodi Đukanović.
On je rekao da sukob Istoka i Zapada nikad nije prošao bez posljedica na Balkanu, te da “sada imamo ozbiljnu penetraciju ruskih geopolitičkih interesa”.
“Onaj prostor koji je EU prepustila tokom posljednjih godina, Rusija je znalački koristila. Ona se, ne samo na Balkanu nego i u Evropi, služi anti-evropskim politikama”, ocijenio je crnogorski predsjednik i dodao da “opet imamo ustreptale nacionalističke strasti u regionu”.
On je rekao da su na Balkanu “nacionalisti uvijek u niskom startu”, te da oni vjeruju da njihova politika ranih devedesetih nije bila pogrešna, već da su imali loše vrijeme”.
“Oni sada misle da imaju bolje vrijeme, upravo zbog podrške Rusije i pokušavaju da ostvare ciljeve koje nijesu uspjeli da ostvare ranih devedesetih”, rekao je Đukanović i podsjetio da je to “otprilike filozofija koju nude balkanski nacionalisti oslonjeni na podršku Rusije i zbog toga se opet vraćaju sva ona kolebanja u regionu u cjelini”.
Đukanović je u intervjuu za Glas Amerike kazao da je i tokom ove predizborne kampanje bilo miješanja sa strane, navodeći da se to “u kontinuitetu dešava, i na današnji dan, dok razgovaramo, svi potencijali velikosrpskog nacionalizma su u funkciji, od finansijskih, medijskih, zloupotrebe crkve…”.
“Samo neko koga ne zanima balkanski život i politika ne vidi da je velikosrpski nacionalizam vrlo aktivan, da njegovi akteri shvataju da se negdje približava trenutak kada će se morati suočiti sa činjenicom da je Kosovo izgubljeno i voljeli bi da u međuvremenu obezbijede neku alternative, neku kompezaciju u formi, rekao bih, produženog uticaja Srbije na region. I valjda nikog ne iznenađuje da prvi pogled ide ka Crnoj Gori”, ocijenio je on i istakao da je “siguran da su ljudi svjesni toga” i da “nećemo lako pred bilo čiji pritiskom popustiti i odreći se svoje države”.
Crnogorski predsjednik ponovio je svoje ranije ocjene da je “srpski svet” minijatura “ruskog sveta”, izražavajući uvjerenje da osuda te ideje u međunarodnim krugovima još nije “dovoljno dobra” i strahovanje da “zbog određenih kalkulacija koje postoje u određenim međunarodnim centrima na Zapadu kao da ne žele da se vidi da je ovo samo jedna minijatura iste političke zablude koja je dovela do ovog stravičnog poraza međunarodne politike u Ukrajini”.
“Dovoljno je upozorenje iz Ukrajine da se ovdje danas potkrešu krila svima koji misle da je vrijeme da konačno uspiju u svom naumu formiranja uvećanih država na prostoru Zapadnog Balkana”, rekao je i dodao da “vjeruje da je agresija Rusije probudila sve koji su bili usnuli”.
On navodi da “neće polemisati sa bilo kakvim izbornim rezultatom”, naglašavajući da je “u slučaju njegovog poraza”, pred Crnom Gorom “neizvjesnost”.
Govoreći o svom rivalu, Đukanović je rekao da je Jakov Milatović “čovjek koji je dio parlamentarne većine nakon 30. avgusta 2020, za koju osvjedočeno znamo da je klero-nacionalistička” i “koja je dovela do toga da se Crna Gora više bavi dogmama srednjeg vijeka, nego izazovima koji stoje pred Crnom Gorom u budućnosti”.
“Da je to bilo vrijeme u kojem su vlade formirane u vjerskim objektima, da je to bilo vrijeme gdje su se iz vjersko-političkih pobuda odbijale donacije vakcina, koje su bile potrebne da bi se životi ljudi zaštitili, pa je Crna Gora zahvaljujući politici takve Vlade, čiji je sastavni dio bio i gospodin Milatović, bila u samom vrhu u svijetu zemalja u pogledu broja umrlih od kovida u odnosu na broj stanovnika. To je bilo vrijeme u kojem su ugašena i mnoga preduzeća, uključujući i nacionalni avioprevoznik, vrijeme u kojem su potjerani mnogi investitori”, rekao je.
Kritikujući Milatovićev ekonomski program “Evropa sad” kojim su, u vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića, prosječne plate porasle na račun doprinosa za zdravstvo, Đukanović je rekao da je Milatović “čovjek koji je bio ministar u vladi koja je posijala opasnu iluziju populizma u Crnoj Gori”.
“Posijala iluziju da je moguće obezbijediti dinamičan rast primanja iz kredita. Svi se zalažemo za dinamičan rast primanja, ali za za održiv rast primanja”, rekao je.
Đukanović je naglasio da su “neizvjesnosti o kojima govori… sa jedne strane opasan kleronacionalizam koji je glavni promoter da treba rekonfigurisati Zapadni Balkan i napraviti nacionalno i vjerski homogene države, a sa druge strane opasni populizam”.
Preporučeno
“To su neizvjesnosti koje, po mom mišljenju, prijete da Crnu Goru bace na koljena i da joj zatvore perspektivu pripadnosti evropskom sistemu vrijednosti, pripadnosti EU, a da joj otvore perspektivu pripadnosti srpskom svetu i pripadnosti ruskom svetu”, zaključio je Đukanović.
