Video
Da novi zakon nije dao konkretna rješenja u veoma važnom domenu izborne problematike pokazuju i situacije s kraja prošle i početka ove godine.
Državna izborna komisija (DIK), u procesu transformacije u Centralnu izbornu komisiju (CIK), usljed upražnjenosti funkcije predsjednika, trenutno je funkcionalno onesposobljena, budući da niko osim predsjednika po zakonu ne može zakazivati sjednice na kojima bi se raspravljalo i odlučivalo. Doskorašnji predsjednik DIK-a Nikola Mugoša, koji je tu funkciju obavljao od decembra 2021. podnio je ostavku početkom godine jer je izabran za sudiju Ustavnog suda.
Prema novom zakonu, nadležnost za raspisivanje izbora na lokalnom nivou, umjesto predsjednika države, kako je to bilo dosad, pripada upravo CIK-u. S obzirom da CIK još uvijek nije formiran, otvara se pitanje da li bi se eventualni vanredni lokalni izbori mogli raspisati. Glavni i najnoviji povod za otvaranje tog pitanja jeste moguće rušenje vlasti u Podgorici, čime se prijeti zbog novonastale situacije u Botunu.
–U tehničkom smislu, formalnopravno, privremeni lokalni izbori u Podgorici mogu još uvijek da se raspišu, i to do kraja proljeća ove godine. Po novim zakonskim rješenjima ne bi mogli biti raspisani devet mjeseci unazad prije zakazanog termina za održavanje opštih izbora na lokalnom nivou u Crnoj Gori, to jeste devet mjeseci unazad od juna 2027. godine. To znači da bi do kraja marta oni mogli biti raspisani, nakon čega imamo izbornu kampanju, dan održavanja izbora, utvrđivanje izbornih rezultata, i konstituisanje Skupštine – kazao je nedavno za naš list pravnik Boris Marić.
Politikolog Nikoleta Đukanović smatra da trenutna situacija u Državnoj izbornoj komisiji i proces njene transformacije u Centralnu izbornu komisiju jasno ukazuju na ozbiljan problem institucionalne nestabilnosti u Crnoj Gori.
„Sve češće svjedočimo gaženju zakona, nefunkcionalnosti institucija i odsustvu odgovornosti, što postaje gotovo obrazac ponašanja, a ne izuzetak. Situacija sa izbornim zakonodavstvom nije samo tehnički problem, to je suštinski pokazatelj urušavanja institucionalnog poretka. Posebno zabrinjava činjenica da je novim Zakonom o izboru odbornika i poslanika predviđeno da nadležnost za raspisivanje lokalnih izbora prelazi na Centralnu izbornu komisiju, koja još uvijek nije formirana. U situaciji kada postoji realna mogućnost novih izbora, otvara se potpuno opravdana dilema da li bi se ti izbori uopšte mogli pravno i institucionalno sprovesti“, kazala je Đukanović za “Dan”.
Kako je dodala, to nas dovodi u zonu ozbiljne pravne nesigurnosti.
„Izborna reforma koja je započeta i zakonske izmjene usvojene u julu 2025. godine nijesu bile ni dovoljno transparentne, ni inkluzivne, ni kvalitetno pripremljene. Reforma nije riješila ključne probleme iz prethodnog perioda, poput institucionalnog vakuuma u Šavniku, a istovremeno je otvorila niz novih, nejasnih i pravno nedorečenih pitanja na koja trenutno niko u sistemu nema konkretne odgovore. Time se dodatno produbljuje konfuzija u primjeni prava“, ukazala je Đukanović.
Naša sagovornica naglašava da je problem i širi, jer je crnogorsko izborno zakonodavstvo u velikoj mjeri zastarjelo, fragmentirano i često podložno parcijalnim, ad hok izmjenama koje se donose bez dugoročne strategije.
Preporučeno
„Takav pristup ne doprinosi stabilnosti sistema, već, naprotiv, proizvodi trajnu pravnu nesigurnost i ostavlja prostor za političke manipulacije. Ovakvo stanje nesumnjivo utiče na političku dinamiku u zemlji. Kada su institucije slabe i nefunkcionalne, politički akteri dobijaju veći manevarski prostor da proceduralne praznine koriste u svoju korist, bilo kroz opstrukcije, odlaganja izbora, pravne akrobacije ili selektivno tumačenje propisa. Time se direktno ugrožava jednakost izborne utakmice i princip vladavine prava“, navela je Đukanović.
