“Predlažemo odluku po kojoj će za svakih započetih 20 m² bruto građevinske površine investitor morati da obezbijedi najmanje jedno formirano stablo. Ne još jedan „zeleni“ projekat na papiru. Stvarno stablo. Stvarno zasađeno. Stvarno u Podgorici”, napisao je Đuričković na mreži X.
Glavni grad je, kako dodaje, grad poznat po izuzetno visokim ljetnjim temperaturama.
“Tokom ljetnjih mjeseci temperature u urbanom području dostižu nivoe koji svakodnevni život, kretanje pješaka, boravak na otvorenom i korišćenje javnih površina čine sve zahtjevnijim. Podgorica se zato suočava sa jednostavnom, ali ozbiljnom činjenicom: Kvadratni metri betona rastu brže od kvadratnih metara zelenila”, navodi Đuričković.
Jer, prema njegovim riječima, nije normalno da građanin iz automobila izlazi na 40+ stepeni usijanog asfalta.
“Nije normalno da širimo grad, a da istovremeno smanjujemo prostor za zelenilo. Nije normalno da se vrijednost razvoja grada mjeri samo brojem novih kvadrata”, kaže Đuričković.
Kako je istakao, svaki novi kvadrat betona mora da prati i novi kvadrat zelenila.
“Drvo u gradu zato nije samo ukras. Drvo je dio gradske infrastrukture. Ova obaveza nije usmjerena protiv investitora, već predstavlja princip društveno odgovorne izgradnje grada. Investitor dobija mogućnost da gradi i razvija svoj projekat, ali istovremeno učestvuje u stvaranju boljeg grada za sve građane”, dodaje Đuričković.
Time se, navodi, privatna investicija pretvara u javnu vrijednost.
Preporučeno
“Ova odluka zato nije samo odluka o sadnji stabala. Ona je odluka o tome kakvu Podgoricu želimo. Podgoricu u kojoj novi objekti znače i nova stabla. Podgoricu u kojoj bulevari imaju krošnje. Podgoricu u kojoj parking nije samo površina asfalta, već prostor sa hladom. Podgoricu u kojoj se razvoj ne mjeri samo izgrađenim kvadratima, već i kvalitetom prostora koji ostavljamo iza sebe. Podgorici ne treba samo više zgrada. Podgorici treba više drveća. Podgorici treba više hlada”, zaključio je Đuričković.















