Đurović: Svi izvoru kažu da će naša Vlada u naredna dva dana pristupiti Otvorenom Balkanu

Ona je ocijenila da je Otvoreni Balkan jedna je od refleksija rata u Ukrajini na naš prostor – gdje se pitanje granica na jedan virtuelan način želi obesmisliti.

Đurović je na panelu pod nazivom “Svjetski poredak nakon rata u Ukrajini”, koji organizuju njemačka fondacija fondacija Konrad Adenauer i Atlantski savez Crne Gore, kazala da je pitanje koji aspekti krize rata se reflektuju na Zapadni Balkan.

– Stravičan je rat u Ukrajini i svjedoci smo surovog uništavanja i siromašenje jedne evropske zemlje i tolikog broja ljudskih žrtava. Prije deset godina Evropska unija je dobila nobelovu nagradu za mir, a kada se osvrnemo, postavljamo pitanje tom evropskom mirovnom projektu. Evropska unija je jednom zakasnila kod nas, a može se desiti da zakasni još jedan put. Svjedočimo povećanim bezbjednosnim rizicima – kazala je Đurović.

Ona smatra da bi Evropa trebalo da pokaže jedinstvo i zajedništvo.

– To se tiče refleksija na Zapadni Balkan, kazala bih da je borba za teritorije prošla u neke druge sfere – medijski svijet prenošenje kulturoloških matrica, ekonomiju, bezbjednosne strukture. I ono što mi kao nekadašnji predvodnik u procesu evropskih integracija možemo kazati, jeste da se pokazalo da NATO članstvo nije dovoljno – ono što se nama dešava su turbulencije iznutra, treba nam bliža Evropska unija – ocijenila je Đurović.

Ona je poručila da efekti na Zapadni Balkan sežu u sve sfere našeg društva.

– Još uvijek je moguće i priključenje Otvorenom Balkanu. Ne morate mijenjati granice možete staviti filozofiju da granica nema, da je to dobro za biznis. U analizi MEP fali ekonomski dio on ne fali u javnosti dostupnim informacijama. Na sajtucrnogorske panevropske unije stoji detaljna analiza ekonomska zašto Otvoreni Balkan nije dobar za Crnu Goru – ukazala je Đurović.

Ona je dodala da je tu studiju dostavila premijeru, resornim ministrima i ocijenila da bi možda i trebalo da je pročitaju.

– Ne govorimo svi u Crnoj Gori jezikom partija nego jezikom struke, ali zbog duboke krize koju živimo naša se struka ne čuje- poručila je Đurović.

Ona je kazala da se političke odluke donose sa nevjerovatnom lakoćom bez analize i straha.

– I bez osjećaja nelagodnosti da kad nešto predlažete kao odluku saopštavate da iza toga ne stoji nikakva analiza – istakla je profesorica.

Ona je ukazala na to da je Evropska unija složena kao i današnji uslovi.

– Primjer kada je EU počela ozbiljno da se bavi pitanjima vrijednosti i došla do sprovođenja postupka sankcija, konkretne zemlje kojima je bilo zaprijećeno zamzavanje sredstava je zaustavljeno jer EU za paket sankcija ukrajini potreban konsenzus. Pitanje važnosti Ukrajine je opet odložilo pitanje vrijednosti – kazala je Đurović.

Ona je dodala da se moramo “uzdati i u sebe i govoriti o problemima koje imamo”.

– Pravila se nijesu promijenila,kriterijumi su ostali isti, ali jeste procedura. Mi smo podržali ali ubjeđeni da ostaje isto pravilo da nema prečice za članstvo. Mi imamo svoje zadatke ali jesmo očekivali da bih dobije kandidaturu, kosovo viznu liberalizaciju i sada u novoj eskalaciji problema na granici Srbije i Kosova najavljuje da će predati kandidaturu za članstvo – kazala je ona.

Prema riječima Đurović, Crna Gora se kao najveći minus prikazuje što smo mi tajprozor „zatvorili“.

– Otvorio se u šesti mjesecu ali se zatvorio potpisivanje TU. Problem je kad zemlja krene da ide retrogradno bude u procesu integracija kažnjena u paketu – vi ne možete da kaznite pol elite, vi kažnjavate zemlju. Mi ćemo biti zaustavljeni u procesu kao zemlja, kažnjeni kao zemlja i ono što se Crna Gora postavlja danas je što smo danas blizu jedinstvenom balkanskom karavanu što nas uvodi u dugačak proces integracija – dodala je ona.

Prema njenim navodima, u Crnoj Gori imamo i urušavanje javne administracije.

– Nema više nijednog pomoćnika ministra koji ima institucionalnu memoriju dužu id dvoije godine i naša administracija će tek biti sankcionisana u smislu nazadovanja. A da ne govorimo o ekonomskom populizmu i netransparentnosti odluka po pitanju kupovaja kompanija aktivnosti na berzi. Ovo je vrlo turbulenstno vrijeme gdje će šlag na torti biti usvajanje budžeta – istakla je Đurović.

Vujović: Crnom Gorom se upravlja iz drugog centra

Ono što radi današnja parlamentarna većina je jasna politička namjera da se zaustavi evropska integracija Crne Gore, poručio jeizvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje (CeMi) Zlatko Vujović osvrnuvši se na jučerašnje ponovno usvajanje Zakona o predsjednika u crnogorskom parlamentu.

– Izglasavanje ovog Zakona je poruka da Crna Gora neće ići ka Evropskoj uniji. Nekad smo bili zemlja zarobljenih institucija, u smislu korupcije, a danas ćemo biti zemlja koja je zarobljena na drugi način – ne u vojnom smislu, ali mi smo zemlja kojom se upravlja iz jednog drugog centra – poručio je onna panelu pod nazivom “Svjetski poredak nakon rata u Ukrajini”, koji organizuju njemačka fondacija fondacija Konrad Adenauer i Atlantski savez Crne Gore, ukazao na to da se Ukrajina borila i izborila za demokratiju.

Vujović je ocijenio da postoje brojne sličnosti između Ukrajine i Crne Gore – kao što su osporavanje suvereniteta i ugrožavanje integriteta.

Izvršni direktor CeMi-ja je ukazao na to da se Ukrajina borila i izborila za demokratiju.

– Postoje sličnosti i sa Crnom Gorom jer je i ona uvijek bila žrtva, ako ne vojne agresije, onda meta hibridnog rata. On je danas mnogo moderniji, a kontinuirana spremnost da se dovodi u pitanje postojanje držve kulture nacije je sve što se već vidjelo u Ukrajini. Problem je sa podijeljenosti nacije – to smo imali i u Ukrajini gdje je jedan dio naroda bio pod jakom kampanjom koja se vodila u Rusiji, a mi to isto decenijama gledamo u Crnoj Gori. Putinova Rusija na neki način kopira ponašanje Miloševićeve Srbije. Sami rat u Ukrajini uticao je na brojne promjene i pristupe u bezbjednosti zemalja. Vladimir Putin je agresijom pomogao Nato-u i nadam se da će se u nekom brzom periodu proširiti na još dvije države. A epilog ovog rata će biti trajni gubitak uticaja Rusije – poručio je Vujović.

Devčić: Ponovo se pokazalo da je ZB pogodno tlo za širenje ruskog uticaja

Direktor njemačke fonacije KonradAdenauer Jakov Devčić je kazao da se ovaj skup održava u pravnom trenutku – nekoliko dana poslije važnog događaja u Tirani – ali i u trenutku kada se ulazi u novu fazu rata u Ukrajini.

On je ukazao na to da je posljedica ove agresije, osim brutalnog uništavanja društva, kriza velikih razmjera.

– Svjedočimo krizi u snabijevanju hranom, ali i nezapamćenoj energetskoj krizi. U trenutku dok se nova gvozdena zavjesa nadvija nad kontinentom, posebno pažnju skreće uticaj na Zapadni Balkan – kazao je Devčić.

On je ocijenio da se Zapadni Balkan ponovo pokazao kao pogodno tlo za širenje ruskog uticaja.

– Zbog nevolje Rusije diplomatija nije mogla da ispuni svoje osnovne zadatke. Sve ono što je Rusija htjela da učini nije uspjela, ne uspijeva i neće uspjeti. Nije uspjela da slomi ukrajinsku nacionalnu ideju, svjedočimo stavranju jedne nove nacionalne ideje u Ukrajini. Kroz rat Rusija je pomogla NATO-u da nađu neku novu ulogu u novoj globalnoj igri. Akteri koji su nekada sumnjali u NATO, brzo su se vratili u kamp koji video NATO kao mjeru bezbjednosti i stabilnost – kazao je Devčić.

On je ukazao na to da su svi brzo vidjeli da bez saradnje na nivou EU niko ne može sam da se suočava sa na primjer energetskom krizom.

– Od 24. februara svjedočimo sukobu dvije koncepcije, demokratije i autoritarizma, i potpuno različitih sistema vrijednosti. Mi kao fondacija smo ubijeđeni da će Rusija na kraju rata biti gubitnik – kazao je direktorfondacije Konrad Adenauer.

To za Balkan, prema njegovim riječima, znači da EU mora da poveća prisustvo i pomaže zemljama Zapadnog Balkana, te da mora jasnije i direktnije da uspostavlja zajedničke interese.

-U srednjem i dugom roku, jače prisustvo EU, znači da mi vidimo koje vrste konkretnih i brzih mogućnosti integracije možemo zajedno da dostignemo. Uprkos tome, moramo sadašnji situaciju da iskoristimo u zajedničkim interesima. Različite zemlje imale su različitiu reakciju na izbijanje rata. Moramo razumjeti istorijski i politički kontekst u državama. Zbog toga je veoma važno što se danas sastajemo na regionalnoj konfereniciji, mnogo mi je drago da imamo predstavnike iz skoro svih zemalja ZB – rekao je Devčić.

Ohrabruje revitalizacija Berlinskog procesa

Predsjednica Upravnog odbora Atlantskog savezaMilica Pejanović-Đurišić je ukazala na to da293 dana traje agresija Rusije na Ukrajinu, te da su zahtjevi Moskve za reviziju evrpskoj bezbjednosti poretka i insistiranje na sferi uticaja u susjedstvu uz ograničavanje suvereniteta susjed zemalja dobili izraz kroz agresiju na Ukrajinu.

– Narativ o ugroženosti zamijenen je ratnim operacijama. Svjedoci smo najtežih zločina čije nezamislive posljedice izazivaju osdu i uznemirenost međ zajednice. Diplomatski pok nijesu ispunili očekivanja a politika i kltura mira suočavaju se sa izazovima prevazilaž rivaliteta karakter za doba hladnog rata. Potrebno je jedinstvo u aporuma da s epod pokrovite u un dođe do formiranja spec tribunala koji će biti fok na zločine Rusije. Aktiviranjem proksija koji djeluju kroz političke medije i vjersku sferu nastoje destabilizaciju zemalja regiona i udaljiti ih od evroatlant puta. Pojačano prisustvo EU predstavlja ohrabrenje, to je potvrdio samit iz Tirane da EU i ZB moraju unaprjeđivati demokratiju. Ohrabruje i revitalizacija berlinskog procesa – poručila je ona.

Kad je riječ o Crnoj Gori, ona je kazala da zabrinjava blokada sa visokim stepenom polarizacije.

– Jasno je da je Moskva preko regionalnih i lokalnih proksija doprinijela takvom razvoju – dodala jePejanović-Đurišić.

Uzork su, kako je rekla, slabe i nedovoljno razvijene institucije i nerazvijena vladavina prava.

Poručila je i da pomoć regionu i Crnoj Gori od partnera nikad nije bila potrebnija kako bi se održali na evroatlantskom putu.

Mirovni pregovori ne mogu da riješe ništa dok je na čelu Rusije Putin

Politikolog i novinar Boris Varga je kazao da se pad demokratije odigrao posljednjih 15 godina.

– Hantington koji je rekao da će se sljedeći veliki rat voditi između civilizacija – 24. februar je pokazao da ako se to i desi to nije njegova prva faza. Žežinski da će najveći izazov u Evroaziji biti u Ukrajini i ta teza se pokazala kao tačna. Nijesmo vjerovali u tu tezu, ali ona se desila. Nijesam ni ja vjerovao da će se krenuti na put preoblikovanja svijeta na taj način. Trenutno imamo podignutu gvozdenutu zavjesu i situaciju koja je bespovratna, barem jedno vrijeme, naći ćemo s EU periodu novog Hladnog rata za koji je naodgovorniji Kremlj, ali to ne bi bilo moguće ni bez signala koje je Putin dobio kao žuta ili zelena svjetla. To je autoritarna sila u porastu – Kina – bez te podrške kojku vidimo u UN taj napad ne bi bio moguć – kazao je Varga.

Kazao je da se od prvog dana rata se pitao kako može da zaustavi vaj rat,nadajući se da će se završiti vojnim porazom Rusije.

– Ne vjerujem da mirovni pregovori mogu da riješe ovaj problem dok god je na čelu Rusije Vladimir Putin. Mi smo na prekretnici pred šansom koju će autoritarne države kao što su Kina, Indija, Iran itd iskoristiti za svoj uspon na globalnoj areni. Nadajmo se da je još kočnica i u tom totalitarnom svijetu, a on može da zaustavi vladavinu Kremlja – kazao je on.

EU se konačno mora baviti geopolitikom

Rektor Univerziteta Vern u Zagrebu i član Upravnog odbora Atlantskog saveza Vlatko Cvrtila je poručio da je svijet kakav smo poznavali iza nas.

– Ulazimo u svijet koji će biti svijet povećanih konfliktinih potencijala i u kojem će moć i sila biti glavni regulstorni faktori. Ono što smo mogli primijetiti u evropskom javnom mnjenju je jaka podrška žrtvi, i to je bilo za očekivati, ali manje je bilo za očekivati da će se kod političkih elita stvoriti pretostavke zajednočkog djelovanja – kazao je Cvrtila.

On je poručio da se danas nalazimo na velikoj prekretnici, ali da rat u Ukrajini nije sam po sebi prekretnica, već samo dokaz da se ona događa, a ovim je dobila formu.

– Prekretnica, prema njegovim riječima, počela je nakon raspada hladnoratovskog poretka. Bojim se da ćemo ostati zarobljeni u novoj militarizaciji društva, poremetile su se sve paradigme da idemo prema nekim vrstama regionalnih poredaka a mislim da bi to mogla biti dobra vijest za balkan, ali neće se realizovati kao dobra vijest bez lokalnih aktera – rekao je on.

Cvrtila je poručio da se EU konačno mora baviti geopolitikom.

– Nije se formirala zajednička evropska geopolitička strategija, ona ima dimenzije. Sada je jedna varijabla od toga i angažman EU na ZB, ali mislim da je zakasnila jer je ZB imao unutrašnju dinamiku – visok nivo korupcije, autoritarni režimi, totalna polarizacija društva. Danas se nalazimo u situaciji kada imamo brzu proizvodnju informacija i veliku konzumaciju i vrlo je lako uglaviti neki narativ koji će rascijepiti društvo, unijeti nepovjerenje u institucije. Čini mi se da se sada EU nalazi u situaciji povećane aktivnosti kako bi zadovoljila strateške imperative – Zapabni Balkan to svakako jeste, ako ga ne apsolvira eu će imati probleme – kazao je on.