Video
Upitan šta želi da postigne razrješenjima i ukidanjima nadležnosti određenim ministrima, Krivokapić je rekao da je “nedopustivo rušenje Vlade iznutra”.
Učestvujući na panel-diskusiji o medijima u Podgorici 25. januara, poručio je da je u Crnoj Gori “na djelu državni udar”, ali nije precizirao na šta pod tim misli.
Krivokapić je naknadno novinarima rekao da je šef diplomatije Radulović duže vremena radio protiv aktuelne Vlade.
“Nisam pokrenuo pitanje razrješenja nijednog ministra, iako sada vrlo jasno vidite ko je za koga radio”, naveo je Krivokapić, dodajući da očekuje ostavku takvih ministara.
S druge strane, vicepremijer Abazović je ukidanje nadležnosti ministrima i moguće smjene ocijenio odrazom nemoći.
“Sa Vladom će biti sve završeno 4. februara. Ako misle da smjene nešto doprinose, nema nikakvih problema što se mene tiče. Ali, ako neko nezakonitim radnjama želi da takne ustavni poredak, pogotovo sektor bezbjednosti da bi izazivao nemire u Crnoj Gori ili izlive nacionalizma, imaće adekvatan odgovor istog sekunda”, poručio je Abazović.
Šta je prethodilo?
Ova neslaganja i pokušaj slabljenja političke moći ministara, nastavak su sukoba unutar Vlade i podjela među ministrima na one koji ostaju lojalni premijeru Krivokapiću i one koji podržavaju potpredsjednika Vlade Abazovića.
Abazović je inicirao izglasavanje nepovjerenja Vladi i predložio formiranje manjinske, o čemu će se Skupština izjasniti 4. februara.
Kao kontramjeru, premijer Krivokapić je predložio Skupštini razrješenje vicepremijera Abazovića o čemu će parlament glasati 3. februara, kao i skraćenje mandata Skupštini kako bi bili raspisani vanredni parlamentarni izbori.
Potencijalno obaranje Krivokapićeve Vlade podiglo je dodatne tenzije na crnogorskoj političkoj sceni i pokrenulo proteste pristalica dijela partija aktuelne vladajuće većine.
Šta bi mogao biti Krivokapićev cilj?
Postupci premijera Zdravka Krivokapića, kojima oduzima nadležnosti ministrima, sadrže elemente zloupotrebe službenog položaja, zbog čega su njegove odluke sporne i mogu da ukazuju na krivičnu odgovornost, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) pravnik, Veselin Radulović.
Radulović navodi da je Krivokapiću cilj da se politička moć preseli na njegovu i adresu onih koji ga okružuju.
“Krivokapić, formalno pravno, ima ovlašćenja da povlači poteze i određuje kadrovska rješenja u Vladi. Sporno je što te poteze preuzima u trenutku kada je pokrenuto pitanje povjerenja Vladi. Vuče poteze bez obrazloženja, konsultacija što je klasični politički revanšizam i zloupotreba moći i položaja”, pojašnjava Radulović.
Veselin Radulović
On naglašava da su ovlašćenja premijera ograničena Ustavom i zakonom.
“Krivokapić uzurpira vlast. Sve odluke koje donese u ovom periodu prije glasanja o povjerenju Vladi su sporne jer su motivisane revanšizmom. Nijednu funkciju javni funkcioner ne može vršiti osim u javnom interesu. Ove odluke koje do sada donosi su u ličnom”, poručuje Radulović.
Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je 24. januara Ministarstvo pravde i ljudskih i manjinskih prava, što pravnik Radulović vidi kao jedan od apsurda jer premijer nije pravnik.
“Po funkciji, premijer je sada član Sudskog savjeta. On nije pravnik i nikada se nije desilo da neko iz Ministarstva bude član Sudskog savjeta a da nije pravnik”, navodi Radulović.
Krivokapić je inženjer mašinstva.
Krivokapić angažovao osnivača pokreta ‘Otpor’ iz Srbije
Dok ukida nadležnosti ministrima, premijer Krivokapić je potvrdio da se u njegovom timu nalazi Predrag Lečić, osnivač nekadašnje organizacije “Otpor” u Srbiji, koja je djelovala od 1998. godine i radila narušenju tadašnjeg režima Slobodna Miloševića.
Digitalni forenzički centar (DFC) iz Podgorice je prethodno konstatovao da se dolazak osnivača pokreta “Otpor” Lečića u kabinet premijera Krivokapića poklapa sa trendom napada na Krivokapićeve političke protivnike.
“Kulminacija te kampanje je kreiranje propagandnog sajta izdaja.me. Treba istaći i dolazak osnivača pokreta ‘Otpor’ Predraga Lečića u kabinet premijera u ovom delikatnom društveno-političkom momentu, sve u cilju pospješivanja aktuelnih protestnih aktivnosti”, naveo DFC.
Iz Vlade su potvrdili da je Lečić angažovan u Vladi, ali, kako su naveli, “ne u svrhu bilo kakvih protestnih aktivnosti ili performansa, niti sa njima ima bilo kakve veze”.
Premijer Krivokapić je naveo da Lečića odavno poznaje.
“Znam ga, pokazao se kao izuzetan čovjek koji može da odgovori, pogotovo u kriznim situacijama. On radi u medijskom timu”, rekao je Krivokapić.
Govoreći o Lečiću, potpredsjednik Vlade Abazović je rekao da treba provjeriti za šta je Lečić angažovan.
“Vidio sam Lečića u Vladi, ne znam u kojoj funkciji. Ako je došao da izaziva nerede u Crnoj Gori i raspiruje vjersku i nacionalnu mržnju, institucije treba odmah da reaguju. Ako je došao da pomogne nekome kao PR, onda neka ga zadrže ako su zadovoljni”, rekao je Abazović.
Dodao je da je poslao upit Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Upravi policije da li posjeduju informacije u vezi portala izdaja.me.
Portal izdaja.me targetuje poslanike za koje smatraju da će formirati novu manjinsku Vladu nakon obaranja Krivokapićeve Vlade.
Poslanici Građanskog pokreta URA, organizacije Civis i Socijalističke narodne partije (SNP) su na tom portalu nazivani izdajnicima.
Na osnovu izbornog rezultata, Krivokapić je izabran za premijera 4. decembra 2020. godine, glasovima poslanika tri pobjedničke koalicije predvođene Demokratskim frontom (DF), Demokratama i Građanskim pokretom URA.
Od samog početka djelovanja Vlade, članice parlamentarne većine, predvođene DF-om, bile su nezadovoljne radom Vlade, u kojoj nije bilo ministra iz ovih političkih stranaka.
Preporučeno
Stranke parlamentarne većine su dva puta pokušale da rekonstruišu Vladu. Međutim, zbog međusobnih sukoba, ni jedan prijedlog nije prihvaćen.
