Đukanović: Crna Gora za kratko vrijeme preskočila vjekove, nije slučajno što nas zovu sidrom stabilnosti Balkana

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović je u intervjuu za italijanski Italpress rekao da je Crna Gora za veoma kratko vrijeme, od obnove državnosti 2006. godine do danas, preskočila vjekove, tako da nije slučajno što “partneri iz Evrope i svijeta Crnu Goru zovu zemljom dobrih vijesti, sidrom stabilnosti Balkana i uspješnom evropskom pričom”. Ističe da je, od praktično najnerazvijenije jugoslovenske republike, koja je primala dotacije iz saveznog budžeta, danas je crnogorska ekonomija lider na Zapadnom Balkanu.

Intervju prenosimo integralno.

Danas ste imali susret sa Predsjednikom Matarelom. Razumijemo da se radi o prvoj bilateralnoj posjeti u Vašem mandatu Predsjednika. Kako ocjenjujete odnose CG i RI i da li postoje otvorena pitanja na kojima treba dodatno raditi?

– Predsjednik Matarela učinio mi je čast pozivom da posjetim Italiju. Rim je bio na vrhu i moje spoljnopolitičke agende, prva adresa nakon što sam nedavno izabran na dužnost Predsjednika Crne Gore. Sama ta činjenica je pokazatelj međusobnog uvažavanja, bliskosti naših susjednih zemalja, i prijateljstva koje gajimo još od vremena kraljice Jelene. Italija je za Crnu Goru i u vrijeme socijalizma bila prozor u razvijeni, demokratski svijet. Na tim vjekovnim dobrim temeljima sada zajedno osavremenjavamo naše odnose, u duhu 21. vijeka. Za Crnu Goru, koja je i u okviru Titove Jugoslavije imala specifične odnose sa Italijom, danas kada smo ponovo nezavisna država je od posebne važnosti da jedna tako značajna evropska zemlja, još u susjedstvu, podržava i pomaže naše integracije u NATO, gdje smo članica već godinu dana, kao i pristupne pregovore koji su u poodmakloj fazi sa Evropskom unijom. I što je posebno važno, Italija snažno podržava politiku proširenja EU, i otvorenih vrata NATO, za sve zemlje regiona. Mi nemamo otvorenih pitanja koja bi opterećivala naše odnose. Postoje samo velike otvorene mogućnosti za unapređenje saradnje u obostranom interesu.

Kao raniji Predsjednik Vlade CG radili ste na uspostavljanju ekonomske saradnje sa Italijom. Koje su to oblasti saradnje za koje smatrate da bi trebalo da budu u fokusu za naredni period?

– Italija je za Crnu Goru važan ekonomski partner. Prije svega u energetskom sektoru, zatim u turizmu, poljoprivredi, zaštiti životne sredine, u oblasti nauke, obrazovanja i kulture. Isto tako i u prehrambenoj, kao i u drvnoj industriji. Sada je u fokusu izgradnja energetskog podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, koji će omogućiti protok energije i pospješiti saradnju Jugoistočne Evrope sa Italijom i sa Evropskom unijom u oblasti energetike. Radi se o jednoj od najvećih investicija koja dostiže gotovo milijardu eura, od strane italijanske državne kompanije TERNA, koju sam upravo posjetio. Objekat treba da bude u funkciji iduće godine. To je izraz strateškog partnerstva sa velikim italijanskim kompanijama. U Crnoj Gori je prisutan i italijansko-ruski konzorcijum ENI-Novatek, koji je angažovan na istraživanju nafte i gasa u crnogorskom podmorju.

Posebno želim da pomenem značajno partnerstvo koje je Elektroprivreda Crne Gore ostvarila sa kompanijom A2A. To je bila izuzetno važna investicija za našu zemlju, i veoma cijenimo partnerstvo ostvareno u tom projektu. Različiti pogledi na dalje planove te kompanije uslovili su raskid, a obje strane se trude da na kraju dođe do win-win rezultata.
Za Crnu Goru je veoma važno ne samo što dolaze značajne italijanske investicije, već i znanje i nova iskustva koja one donose. Pošto je Crna Gora, kao i Italija turistička zemlja, mi smo posebno zainteresovani za produbljivanje saradnje u oblasti poljoprivrede, i proizvodnji hrane, u čemu je Italija svjetski igrač. Mi smo malo tržište i mala zemlja, ali imamo velike ambicije i velike mogućnosti, i siguran sam da će sve više italijanskih investitora nalaziti svoj interes da ulaže u Crnu Goru. Utoliko prije što ni jezik nije neka velika barijera, jer je među stranim jezicima koji se koriste u Crnoj Gori italijanski na drugom mjestu.

Imajući u vidu Vaše veliko političko iskustvo, kako vidite trenutno poziciju svoje države u odnosu na region a u kontekstu EU integracija?

– Da mi je neko 2006. godine, kada je Crna Gora na demokratskom referendumu na miran način obnovila državu i ponovo stekla međunarodno priznanje, rekao da će naša zemlja samo nakon 12 godina biti članica NATO, kandidat sa otvorenim 31 pregovaračkim poglavljem za članstvo u EU, važan regionalni igrač, teško da bih mu povjerovao. Mi smo zaista za ovo kratko vrijeme preskočili vjekove. Nije slučajno što danas našu zemlju partneri iz Evrope i svijeta zovu zemljom dobrih vijesti, sidrom stabilnosti Balkana, uspješnom evropskom pričom. Od praktično najnerazvijenije jugoslovenske republike, koja je primala dotacije iz saveznog budžeta, danas je crnogorska ekonomija lider na Zapadnom Balkanu. Od 30% prosječnog standarda građanina Evrope 2006, za relativno kratko vrijeme došli smo do 46%.

Znači, imamo sve razloge da budemo zadovoljni. Ali isto tako, imajući u vidu međunarodni kontekst, i zabrinuti. Evropska unija je zabavljena najprije ekonomskom i finansijskom krizom, pa sad i migrantskom, jačanjem populističkih pokreta u Evropi, Bregzitom, što kod nas stvara bojazan da će politika proširenja, bez obzira na retoriku, otići u drugi plan. To bi bilo politički kobno za region, ali svakako ne bi bilo dobro ni za Evropsku uniju. Evropa, ako želi biti konkurentna na globalnom planu mora očuvati viziju ujedinjenja na cijelom kontinentu.

Bez obzira na sve teškoće sa kojima se danas suočava, mi smo do kraja opredjeljeni za članstvo u Evropskoj uniji, zapravo za proces sprovođenja reformi, za brže usvajanje evropskih vrijednosti i prije svega dostizanje evropskog kvaliteta života za naše građane. Mi ćemo u regionu biti inicijativni da formulišemo zajedničku politiku u odnosu prema Evropskoj uniji, jer smatramo da se kroz partnerski odnos proces integracija naših zemalja može uspješno voditi u obostranom interesu. Mi ne želimo da gubimo vrijeme, radićemo posvećeno na suštinskoj evropeizaciji društava ZB, dok se EU bavi unutrašnjom konsolidacijom.

Smatramo da je važno što država kao Italija ima razumijevanja za evropsku perspektivu regiona. I što su u Evropi na važnim mjestima ljudi kao što je Antonio Tajani, ili što u Evropskoj komisiji ima tako važnu poziciju Federika Mogerini. Odlazim iz Rima ohrabren onim što sam na ove teme čuo od predsjednika Matarele, i predsjednice Senata Alberti Kazelati.

Prošla je godina od učlanjenja CG u NATO. Koliko je pitanje NATO važno za Vašu državu i da li je saradnja sa Italijom važna i u kontekstu članstva CG u NATO?

– Članstvo u NATO je jedan od dva ključna strateška cilja naše državne politike koji smo već ostvarili. Mi smatramo da je to prije svega važno za bezbjednost naše zemlje, za stabilnost regiona, ali isto tako i veliki podsticaj za ostvarenje našeg drugog strateškog cilja – članstva Crne Gore u EU. Opet je tu Italija važan faktor, kao jedna od najznačajnijih tačaka u zoni Mediterana, koja svojom geografskom pozicijom praktično čini sponu između Afrike, Mediterana i ostatka Evrope.

Italija sa svojim vojnim bazama predstavlja sigurnost za ovaj dio svijeta, i partnera Crne Gore u bezbjednosnom smislu, koji će u okviru sporazuma „Air Policing“ čuvati i naše nebo. Vjerujemo da će to još više ohrabriti italijanske i druge investitore i turiste da dolaze u Crnu Goru.

Efekti članstva u NATO već se vide golim okom u Crnoj Gori. U toku je realizacija velikih projekata u energetici, turizmu, putnoj i komunalnoj infrastrukturi, koji su među najvećima u Evropi. Zanimljivo je da su strane investicije tokom proteklih 12 godina od sticanja nezavisnosti činile 18-19% ukupnog BDP-a. NATO je samo učvrstio taj okvir.