Takođe, rješenjem se nalaže „vraćanje u prvobitno stanje lokacije iz stava I izreke ovog rješenja u cilju zaštite integralnog dijela kulturnog dobra Istorijsko jezgro Cetinja“.
U obrazloženju odluke se navodi da je “Uprava došla do saznanja da se na dijelu katastarskih parcela br.3700/1 i 3700/2 KO Cetinje I, Prijestonica Cetinje, a koje se nalaze u Istorijskom jezgru Cetinja, izvode građevinski radovi na raskopavanju i rekonstrukciji pješačke površine.”
U obrazloženju Uprave, koje posjeduje redakcija RTV Cetinje, još se navodi da za ovu intervenciju nijesu izdati konzervatorski uslovi, niti je dobijena zakonom propisana saglasnost na projektnu dokumentaciju za izvođenje ovih radova.
“Imajući u vidu konstatovano, utvrđeno je da je neophodno obustaviti radove na predmetnom kulturnom dobru, odnosno sprovesti vraćanje istog u prvobitno stanje”, stoji u pomenutom dokumentu.
Navedene radnje se prema odluci Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore moraju sprovesti najduže šest mjeseci od dana prijema rješenja koje je sačinjeno 11. septembra.
Reagujući na ovu informaciju gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković je na društvenim mrežama napisao da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore najveći kočničar razvoja Prijestonice i institucija koja žmuri na tri decenije devastacije ovog grada, brojnih kulturnih dobara, vjerskih objekata, a trenira strogoću zbog par metara trotoara.
“Gotovo dvije godine smo čekali saglasnost za rekonstrukciju parkova od određenih stručnjaka koji su ćutali kada je uništavana Njegoševa ulica kao i brojni objekti u Istorijskom jezgru poslednjih 30 godina, a da o našem vjerskom i kulturnom nasljeđu i ne govorimo”, naveo je Đurašković uz opasku da „upravo zbog njihove stručnosti (čast izuzecima) svake tri godine moramo da rekonstruišemo Njegoševu ulicu i trošimo stotine hiljada eura građana Cetinja.“
Đurašković se pita „što su radili dok se uništavala ova ulica, brojna kulturna dobra, brojni crnogorski vjerski objekti i zašto im trebaju mjeseci i godine da izdaju najobičniji dokument?“
Preporučeno
“To je ključno pitanje, a ne par metara trotoara na Cetinju koji su godinama bili uništeni. Kako to da je par metara trotoara važnije od cijelog niza devastiranih manastira, crkava i brojnih drugih objekata?! Smiju li ovi stručnjaci pokrenuti postupke povratka u prvobitno stanje brojnih manastira i crkava u Crnoj Gori? Naravno da ne smiju”, napisao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković.















