Video
„Ukrajina bi trebalo da uđe, ali i zapadni Balkan – ovim zahtjevom, nekoliko zemalja, prije svega Austrija, povećalo je pritisak pred ključni samit EU o politici proširenja u četvrtak u Briselu“, piše berlinski “taz” i citira austrijskog ministra spoljnih poslova Aleksandera Šalenberga, koji je rekao da „ne smijemo da ostavljamo utisak da postoji društvo dvije klase“, prenosi Dojče vele.
Njegova vlada na samitu EU očekuje jasan signal istoku, ali i jugoistoku.
“Ne treba ostavljati utisak da su Ukrajina i Moldavija u brzoj traci”, istakao je.
Za približavanje zapadnom Balkanu izjasnila se i Analena Berbok, ministarka spoljnih poslova Nemačke, piše Erik Bonze za Taz.
“EU se suočava sa istorijskim trenutkom. Ne pozvati u EU Ukrajinu ili Moldaviju bila bi fatalna odluka, ali ne treba zaboraviti ni zemlje poput Albanije i Sjeverne Makedonije, koje godinama čekaju pristupne pregovore”, prenosi reči njemačke ministarke ovaj list.
Ona je na Tviteru napisala da “moramo konačno preduzeti sljedeće korake i na zapadnom Balkanu, inače će to učiniti Rusija”.
Predsjednik Saveta EU Šarl Mišel je neposredno prije samita EU u četvrtak sazvao samit o zapadnom Balkanu.
Taz se pita šta će desiti ako tamošnje države ne budu mogle da se dogovore o konkretnim koracima.
“Hoće li tada biti blokiran i status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju? Niko se u Briselu ne usuđuje da prognozira, čak ni Komisija EU nije sigurna u ishod”, navode.
Briselske vlasti su u petak preporučile da se Ukrajini i Moldaviji dodjeli željeni status kandidata. Predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen obrazložila je odluku rekavši da je Ukrajina već usvojila 70 odsto pravila EU.
“Ukrajinci su spremni da ginu za evropsku perspektivu”, rekla je Fon der Lajen i dodala da u toj zemlji ima još mnogo toga da se uradi kada je u pitanju borba protiv korupcije i osnovnih prava.
Taz podsjeća da je Ukrajina u ponedeljak potvrdila zabranu najveće opozicione stranke, jer je “previše bliska Rusiji”. Pored toga, ograničila je pristup ruskim knjigama i ruskoj muzici.
“Na sastanku ministara spoljnih poslova EU, međutim, to nije igralo nikakvu ulogu. Pored pristupanja EU, glavna briga je bila prehrambena kriza, koju je izazvala blokada ukrajinskog izvoza žitarica u Crnom moru”, konstatovali su.
Frankfurter rundšau (FR), baveći se takođe ovom temom, piše da su “uoči samita EU makar samoproglašeni advokati zemalja kandidata za članstvo u EU na zapadnom Balkanu zabrinuti zbog posebnog tretmana Ukrajine”.
Ovaj list navodi kao takvog slovenačkog premijera Roberta Goloba, koji je rekao da “zapadni Balkan zaslužuje isti poseban tretman kao Ukrajina, Moldavija ili Gruzija”, pozivajući na brži proces integracije za sve zemlje kandidate za članstvo u EU u tom regionu.
“Ljubljana će se na samitu EU založiti da se BiH da status kandidata zajedno sa Ukrajinom i Moldavijom”, rekao je Golob.
Međutim, Frankfurter rundšau piše i da je “s jedne strane, interesovanje za proširenje u staroj EU potpuno splaslo, dok s druge strane kandidate za članstvo u EU, kao što je Sjeverna Makedonija, iz sve snage blokiraju njihovi direktni susjedi u EU”.
Pominje i da “u čekaonici EU se povećavaju autoritarne tendencije – na primjer, čini se da se Srbija više udaljava od vladavine prava nego što se približava vrednostima EU”.
“Dok je pristupni maraton od momenta podnošenja zahtjeva do ulaska u EU za Sloveniju trajao šest godina i deset godina za Hrvatsku, ako se zadrži dosadašnja procedura, neki od današnjih kandidata mogli bi da ostanu kandidati decenijama – sa neizvjesnim izgledima na uspjeh”, piše takođe Tomas Rozer i navodi “rezignirani naslov najnovijeg broja beogradskog političkog magazina NIN – EU je za Srbiju nedostižna”.
Preporučeno
Čitavu priču o zapadnom Balkanu uoči samita, ovaj list kao da zaokružuje prenoseći riječi albanskog premijera Edija Rame, koji kaže – “Mislim da se ništa neće desiti”.
