Autor Rezolucije, stalni izvjestilac EP za Crnu Goru Marjan Šarec, tokom diskusije je potcrtao „jasan napredak i posvećenost Crne Gore na njenom putu ka EU“.
PRIORITETI
– Izvještaj utvrđuje da Crna Gora ostaje vodeći kandidat u procesu proširenja i da je uspjela da zadrži visoku podršku javnosti za učlanjenje u EU, koja u nekim oblastima dostiže i do 80 odsto. Takođe je važno da su i vladajuća koalicija i opozicione stranke sarađivale na usvajanju potrebnih zakonodavnih rješenja. To pokazuje visok nivo svijesti da je za Crnu Goru evropski put jedini ispravan i da nema alternativu – naveo je on.Šarec je pozdravio sve dosadašnje napore na usvajanju zakonskih akata koji su preduslov za zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Kako je naveo, uprkos privremenom uskraćivanju saglasnosti Hrvatske za zatvaranje Poglavlja 31 o vanjskoj politici, podsjeća da su u toku bilateralni razgovori predstavnika dvije zemlje.
– Ovo je važno, jer bilateralna pitanja ne smiju zaustaviti proces pridruživanja EU, baš kao što nijesu ni tokom posljednjeg proširenja, iako neka pitanja i danas čekaju konačno rješenje – podsjetio je Šarec.
On smatra da dosadašnja dostignuća Crne Gore „daju dobru osnovu za suočavanje sa budućim izazovima“, za koje navodi da su brojni i da neće biti laki.
– Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, reforma pravosuđa, obezbjeđivanje slobode medija i sprečavanje uticaja trećih zemalja su od najvećeg značaja za postizanje demokratskih standarda. Crna Gora definiše zaštitu životne sredine kao ustavnu kategoriju, što je pohvalno, ali s druge strane zahtijeva konkretne akcije – ukazao je on.
Šarec, FOTO EU Pairlament
Među prioritetnim zadacima istaknuta je i reforma izbornog zakonodavstva, jer česti izbori u opštinama paralizuju rad i lokalnih zajednica i države u cjelini.
– Lokalni izbori moraju se održati u cijeloj zemlji istog dana, a lokalne vlasti moraju biti konstituisane odmah nakon izbora. Crna Gora je mala zemlja, što znači da izborna kampanja u jednoj opštini postaje nacionalno pitanje. Rezultat toga je da politika postaje preokupirana sama sobom, umjesto da bude koncentrisana na važnija pitanja – dodao je stalni izvjestilac EP.
Šarec je saglasan sa komesarkom za proširenje Martom Kos da je zajednički zadatak institucija EU da „pomognu Crnoj Gori da zadovolji sve kriterijume i postane spremna za članstvo“.
– Sve zemlje koje su se pridružile EU, uključujući i Sloveniju 2004. godine, suočile su se sa teškim zahtjevima i mnogo toga je moralo biti ispunjeno. Ali uspjeli smo jer smo radili zajedničkim snagama. I to je upravo ono na što bih sada pozvao i političare i civilno društvo u Crnoj Gori. Kao predstavnici EU imamo zadatak da ukažemo na ono što nije dobro i da budemo beskompromisni kada je to potrebno. Naravno, uz razumijevanje da smo tu da pomognemo i da smo svi zajedno jedan tim – zaključio je Šarec.
REZOLUCIJA
Kao i u ranijim rezolucijama, EP je u uvodnom dijelu Rezolucije navela dokumente i događaje relevantne za sve ono što je konstatovano u usvojenom tekstu. Ukazuje se da su, pored ostalog, razmatrani izvještaji EK o vladavini prava, ocjena ekonomskih reformi, realizacija ranijih preporuka i indeks slobode medija. Dalje se konstatuje kako je izvještaj rađen u skladu sa ocjenom da je Crna Gora „izložena malignom stranom uticaju, kampanjama dezinformacija i drugim oblicima uticaja, uključujući miješanje u izbore, strategiju hibridnog ratovanja i nepovoljna ulaganja aktera izvan EU“.
– Posebno Rusije i Kine, koji pokušavaju da utiču na politički, ekonomski i strateški pravac Crne Gore, te da ugroze demokratske procese i integritet medija, čime se smanjuju izgledi te zemlje za pristupanje EU – dodaje se u uvodnim razmatranjima.
Takođe se pominje prošlogodišnji „Svesrpski sabor“ održan u Beogradu pod motom „Jedan narod, jedan sabor“, kao sporni događaj na kojem su učestvovali i visokopozicionirani crnogorski parlamentarci.
Finalna Rezolucija EP predstavlja skup komentara i ocjena podijeljenih u šest segmenata.
U dijelu o pristupanju EU, naglašava se „potreba za političkom stabilnošću, predanošću i konstruktivnim angažmanom kroz stranačke aktivnosti kako bi se krenulo ka zatvaranju dodatnih poglavlja“, ali i da se reforme moraju „učinkovito sprovoditi“.
Pozdravlja se kontinuirano puno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, ali treba i da se „ojača sprovođenje restriktivnih mjera i izbjegne njihovo zaobilaženje“.
– U tom kontekstu EP je vrlo zabrinut zbog izjava visokih javnih funkcionera kojima se podržava predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, koji podriva suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine. EP žali zbog učestvovanja visokopozicioniranih parlamentaraca iz Crne Gore na „Svesrpskom saboru“ u Beogradu, te zbog njihove podrške deklaraciji usvojenoj tom prilikom kojom se podriva suverenitet Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Kosova – navodi se u tekstu usvojene rezolucije.
Takođe napominju da se „vjerske institucije mogu koristiti kao sredstvo vanjskog uticaja“ i „osuđuje svako neopravdano uplitanje Srpske pravoslavne crkve“. Posebno ih zabrinjavaju dezinformacije, zbog čega je Radnoj grupi za Zapadni Balkan naloženo da se poveća vidljivost evropskih partnera u crnogorskim lokalnim medijima i da sarađuju sa civilnim društvom na suzbijanju lažnih diskursa.
Kada je riječ o demokratiji i vladavini prava, EP kritikuje „političke bojkote i blokade“, „ponovno pojavljivanje napetosti i etničke polarizacije“ i poziva sve političke aktere na konstruktivan dijalog i konsenzus.
– EP pozdravlja dogovor između crnogorskog premijera Milojka Spajića i opozicionih čelnika da se zatraži mišljenje Venecijanske komisije o prestanku mandata sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović i povratku opozicije u Skupštinu – konstatovano je u tekstu Rezolucije.
Evropske institucije takođe su zabrinute zbog pokušaja izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, što bi, kako navode, „moglo imati ozbiljne i dugotrajne posljedice za postupke donošenja odluka u zemlji i nacionalni identitet, naglašavajući pritom da sve rasprave o identitetskoj politici treba rješavati vrlo oprezno kako bi se izbjegla daljnja polarizacija te da treba težiti širokom društvenom konsenzusu“.
Ponavljaju potrebu usklađivanja izbornog zakonodavstva sa standardima EU i preporukama OEBS-a, posebno „pri nadzoru troškova političkih stranaka i sprečavanju zloupotrebe državnih resursa“.
Za poglavlja o osnovnim slobodama i ljudskim pravima problemi su nastavak diskriminacije ranjivih grupa, te nepoštovanje prava nacionalnih manjina. Dalje, osuđuju svaki govor mržnje i zločine iz mržnje, te pozdravljaju kriminalizaciju rasizma i govora mržnje.
U izvještaju Šareca se dalje podsjeća da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja „ključni elementi procesa proširenja“ te da Crna Gora treba da „primijeni proaktivan pristup u rješavanju predmeta ratnih zločina i osigura pristup pravdi i odštetama žrtava“. Ali, navodi i da „treba izbjegavati korištenje neriješenih bilateralnih i regionalnih sporova za blokiranje procesa pristupanja zemalja kandidata“.
– EP upozorava na opasnosti političkog revizionizma, kojim se iskrivljuju istorijske činjenice u političke svrhe, potkopava odgovornost i produbljuju društvene podjele. Oštro osuđuje veličanje ratnih zločinaca i rašireno javno poricanje međunarodnih presuda za ratne zločine, između ostalog od strane crnogorskih vlasti – navodi se u izvještaju, uz pohvalu izjave predsjednika Jakova Milatovića koji je izrazio žaljenje zbog učešća crnogorskih snaga u bombardovanju Dubrovnika kao „vrijedan doprinos regionalnom miru i pomirenju“.
Vajc: Nadam se da će se Crna Gora do 2028. pridružiti EU
Zadovoljstvo usvajanjem Rezolucije juče je izrazio predsjedavajući Parlamentarnim odborom za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Tomas Vajc, koji je konstatovao da Crna Gora ostaje predvodnik među zemljama u procesu proširenja EU.
Preporučeno
– Imam veliku nadu da će se pridružiti EU do 2028. godine. Javna podrška eurointegracijama ostala je snažna i postoji jasan geopolitički argument za pristupanje. Svi politički akteri moraju iskoristiti ovu priliku kako bi konstruktivno radili, ubrzali reforme i odlučno krenuli ka EU. Za Crnu Goru to znači nastavak napretka, posebno u oblastima reforme izbornog zakonodavstva, nezavisnosti pravosuđa i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Dalji napredak se mora postići i u zaštiti životne sredine – izjavio je on nakon sjednice EP u Strazburu.
Video