Video
Titula “najnaprednije zemlje na putu ka članstvu u EU” rizikuje da postane daleka uspomena za Crnu Goru, s obzirom na politička dešavanja u proteklom mjesecu, ukazuje ovaj medij.
Ozbiljnost političko-institucionalne krize u balkanskoj zemlji dostigla je alarmantan nivo, takođe s obzirom na činjenicu da još nijesu izabrani svi članovi Ustavnog suda, navodi se u tekstu.
“Imenovanje članova Ustavnog suda je neophodno da bi se zaštitila osnovna prava građana”, jasno je rekao komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelji.
Za Brisel “sve uključene političke stranke moraju hitno da djeluju kako bi garantovale operativnu funkcionalnost Ustavnog suda”, poručio je komesar, ističući kako je “da bi se nastavio evropski put, potrebno poštovati i odluku Venecijanske komisije”.
“Oštre reakcije dijela crnogorskih demonstranata i međunarodne kritike izazvalo je zeleno svijetlo sa veoma tijesnom većinom od 41 poslanika (od 81) za izmjene i dopune Zakona o predsjedničkim ovlašćenjima”, piše u članku.
Podvučeno je da je na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. godine u Crnoj Gori promijenjen politički balans, nakon 30 godina neprekidne vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića.
Međutim, nakon pada prve, ekspertske vlade Zdravka Krivokapića početkom 2022. godine i Vlada Dritana Abazovića pala je 19. avgusta (najkraći mandat u istoriji zemlje), a razlog da se pokrene izglasavanje nepovjerenja bio je Temeljni ugovor sa SPC, navedeno je u članku.
“Euronews” navodi da se od tada u Podgorici pogoršala politička i institucionalna nestabilnost, uz pokušaje da se ponovo stvori početna većina iz 2020. i pozive na nove izbore.
Preporučeno
Poslije događaja od 1. novembra u Skupštini, odnosno usvajanja Zakona o predsjedniku, tenzije su eksponencijalno porasle, sve do veoma tijesnog novog glasanja 12. decembra.
