Video
– Posebno zabrinjavajuće je što se u posljednje vrijeme sve više urušava i međunarodni kredibilitet Crne Gore. Posljednja dešavanja na međunarodnom finansijskom tržištu, nakon što su crnogorske obveznice doživjele najveći pad vrijednosti u istoriji, ozbiljan su pokazatelj da je Vlada Crne Gore kompromitovala svoj integritet. Vladini zvaničnici neodgovornim istupima šalju poruke nestabilnosti i nesigurnosti međunarodnoj zajednici – kaže Fatić.
Ako uzmemo u obzir da Crna Gora i dalje nema usvojen zakon o budžetu, kako je rekao, onda govorimo o ozbiljnoj krizi sa kojom se kao država suočavamo na finansijskom međunarodnom tržištu, a koja je izazvana nevještim ponašanjem naših zvaničnika.
– Sve ovo potencijalno može da izazove gubitak interesovanja renomiranih svjetskih investitora, a Crnu Goru da učini zemljom nesigurnom za dalja ulaganja – rekao je Fatić.
Na osnovu svih dosadašnjih vladinih koraka, kao i najavljenih zakonskih rješenja, kako je rekao, moglo bi se zaključiti da je primarni cilj ove Vlade uvođenje jednonacionalnosti i prekrajanje demokratskog, parlamentarnog državnog uređenja.
– Zaista vjerujem da se Crna Gora nalazi pred prekretnicom i da njeni građani moraju pažljivo da razmotre da li je ovo ona Crna Gora za koju su se borili 2006. godine – rekao je Fatić.
POBJEDA: Nova skupštinska većina na brzinu je provukla Zakon o slobodi vjeroispovijesti, pa se saplela na tužilačkim zakonima, pa su pokušali da navrat-nanos izmijene Zakon o registrima prebivališta i boravišta i izbrišu iz biračkog spiska brojne crnogorske građane koji privremeno borave i rade u inostranstvu. Kako to komentarišete?
FATIĆ: Neshvatljivo je za svakog razumnog građanina da licu koje je crnogorski državljanin, shodno svim važećim legislativama, bude uskraćeno osnovno, Ustavom zagarantovano pravo da bira i da bude biran u svojoj matičnoj državi. Govorimo o ljudima koji nemaju rezervnu državu, već je Crna Gora njihov dom kojima pokušavaju oteti pravo glasa. To su ljudi koji mahom rade u zemljama regiona ili u zemljama EU i koji poštuju svoje porijeklo, kao i zakone naše države. Govorimo o klasičnom izbornom inženjeringu, što je apsolutno neprihvatljivo za DPS, kao najjaču opozicionu partiju u Crnoj Gori. Da je u pitanju klasična politička odluka, fokusirana na kreiranju novog, vještačkog izbornog ambijenta, najbolje govore dvostruki aršini vladajuće koalicije. Iz medija smo imali priliku da se upoznamo sa podatkom da minimum četiri poslanika vladajuće koalicije imaju dvojno državljanstvo i dvostruko pravo glasa – i u Crnoj Gori i u nekoj od susjednih država. Dakle, govorimo o klasičnom političkom nonsensu, jer se sa jedne strane otimaju ustavna prava politički „nepodobnim građanima“, a sa druge strane se zatvaraju oči pred dvostrukim biračkim pravom pojedinih poslanika u kršenju zakonskih normi ne samo naše države, već i onih država u kojima ti poslanici takođe ostvaruju biračko pravo.
POBJEDA: Iz nove uloge opozicionog poslanika u crnogorskom parlamentu kako vidite funkcionisanje sadašnje vladajuće većine i njihov odnos prema Vladi koju su izabrali?
FATIĆ: Parlamentarnu većinu čine koalicije različitih ideologija i potpuno različite političke snage. Premijer Krivokapić je, podsjetiću, na parlamentarnim izborima 30. avgusta bio nosilac liste Demokratskog fronta, međutim, nakon formiranja Vlade, napravio je ozbiljan otklon od te liste. Vlada u svojim redovima nema predstavnike niti jednog manjinskog naroda, što ozbiljno narušava njen kredibilitet. S obzirom na činjenicu da je ministar Leposavić javno relativizovao genocid počinjen u Srebrenici, a premijer Krivokapić predložio njegovu smjenu tek nakon što su građani Crne Gore, i šira međunarodna javnost, oštro osudili ovakvo ponašanje, nije bilo ni za očekivati da manjinske partije daju podršku ovakvoj Vladi. Očigledno je da partije vladajuće većine u parlamentu imaju ozbiljne izazove u međusobnoj komunikaciji, nezadovoljne prije svega raspodjelom vladajućeg kolača u dijelu pokrivanja različitih funkcija, u okviru izvršne vlasti, kao i zbog različitih ideologija na kojima počiva njihovo političko opredjeljenje. Bili smo svjedoci ovakvih unutarkoalicionih sukoba u pojedinim gradovima gdje te partije vrše vlast. Pokazalo se da se zarad opstanka na funkcijama, vrlo često ideologije i predizborna obećanja data građanima, stavljaju po strani, a primat se ipak daje pozicijama i funkcijama.
POBJEDA: DPS-u na lokalnim izborima u Beranama 2018. godine nedostajalo je par desetina glasova da preuzme vlast. Koalicija koju je predvodila, osvojila je 7.900 glasova. Međutim, na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. povjerenje vam je uskratilo oko 2.000 tih glasača. Zašto se to desilo?
FATIĆ: Rezultati lokalnih izbora u Beranama 2018. godine su najbolji pokazatelj da postizborne koalicije i konstituenti lokalne vlasti ne odražavaju uvijek izbornu volju građana. Na lokalnim izborima, lista koju je predvodila DPS osvojila je najveće povjerenje građana, odnosno 17 mandata. Uprkos tome, matematički zbir odborničkih mandata nije išao u našu korist, pa su lokalnu vlast u Beranama formirale liste čiji je izborni rezultat bio daleko lošiji. Ne treba praviti paralelu između rezultata kojeg je DPS ostvarila na lokalnim i na parlamentarnim izborima, zbog činjenice da se društveno-politički okvir, kreiran za vrijeme predizborne kampanje u susret parlamentarnim izborima, drastično razlikovao. Pritisak koji je vršen na građane Berana od strane lokalne samouprave, ali i sa drugih adresa, kao i medijska hajka iz Srbije, čiji smo i danas svjedoci, pokazatelj je različitih interesnih krugova udruženih oko ideje da se snaga građanske i nezavisne Crne Gore umanji. Međutim, DPS sa svojim koalicionim partnerima i svima onima koji podržavaju građansko opredjeljenje i evropski put naše države, nastavlja da se bori protiv svih nazadnih političkih ideja koje smo imali priliku da čujemo i za vrijeme predizborne kampanje, ali i ovih dana.
POBJEDA: Čini se da DPS, uoči parlamentarnih izbora, nije ozbiljno shvatila da ispred sebe ima mnogo opasnijeg protivnika – Srpsku pravoslavnu crkvu. Kakva je njena uloga bila u odvraćanju Beranaca od DPS-a?
FATIĆ: U XXI vijeku teško je pronaći neku razvijenu zemlju svijeta u kojoj jedna religijska zajednica aktivno učestvuje u predizbornoj kampanji, kao što je to bio slučaj u Crnoj Gori. Aktuelni premijer, a tada nosilac liste DF, gospodin Krivokapić, je i sam priznao da je za nosioca liste postavljen na prijedlog Srpske pravoslavne crkve. Znači, govorimo o direktnom i vrlo aktivnom angažmanu SPC za vrijeme predizborne kampanje u susret 30. avgustu, koja je na parlamentarnim izborima imala i svog predstavnika Zdravka Krivokapića. Podsjetiću da je za vrijeme, ali i nakon izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, vršena stigmatizacija poslanika koji su podržali ovo zakonsko rješenje, što je u isto vrijeme moglo da se shvati i kao prijetnja svim vjernim ljudima u Crnoj Gori, koji Zakon podržavaju. Dakle, govorimo o jednoj vrsti ultimatuma koji je postavljen pred građane Crne Gore, pa i građane Berana od kojih je, ovakvim postupkom, indirektno traženo da se izjasne po ovom pitanju. Smatram da ni jedna vjerska zajednica ne bi trebalo da se miješa u vršenje izvršne vlasti, niti da učestvuje u dnevnim političkim procesima. To je, uostalom, suština sekularnosti, koja je očigledno ugrožena od 30. avgusta.
Dok su trajale litije u Beranama, nije bilo lako biti član DPS-a
POBJEDA: Krajem 2019. glasali ste u parlamentu za Zakon o slobodi vjeroispovijesti. SPC se oštro suprotstavila organizujući litije po crnogorskim gradovima. Na meti, naročito na sjeveru naše države, bili su pripadnici manjinskih naroda, ali i članovi i simpatizeri DPS-a. Kakva su Vaša iskustva?
FATIĆ: U Beranama, gradu u kojem se nalazi sjedište Eparhije budimljansko-nikšićke, organizovana je prva litija. Zakon o slobodi vjeroispovijesti poslužio je pojedinim krugovima i van granica Crne Gore kao alat za pokušaj prekrajanja istorije Berana i za pokušaj prekrajanja političke scene u Crnoj Gori. Nažalost, u Beranama se desilo nekoliko povezanih incidenata, a neki od njih su bili i nacionalno usmjereni. Ohrabruje što su sve političke partije u tim trenucima javno osudile incidente izazvane nacionalnom netrpeljivošću. Međutim, deklarativna osuda ne znači ništa ukoliko kao društvo nijesmo spremni da korjenito promijenimo sve one postupke koji potencijalno mogu da ugroze bilo kog pojedinca. Kao predsjednik Opštinskog odbora Berane, moram da istaknem da u tom periodu, u Beranama, nije bilo lako biti član Demokratske partije socijalista i boriti se za svoja uvjerenja. Međutim, naš Opštinski odbor je pokazao snagu i tolerantnost na sve provokacije koje su naši članovi, partijski funkcioneri i podržavaoci doživjeli, uz nadu da se više nijedan građanin Berana neće osjetiti ugroženim ili omalovaženim zbog svoje političke ili bilo koje druge pripadnosti.
Pogubni učinci beranske vlasti
POBJEDA: Kakvi su učinci koalicije koja već drugi mandat vlada Beranama?
Preporučeno
FATIĆ: Nažalost, svjedoci smo da se građani Berana suočavaju sa izuzetno teškom socijalnom situacijom. Posljednji podaci Zavoda za statistiku Crne Gore govore da je samo u posljednjih godinu dana 14,52% građana Berana izgubilo svoja radna mjesta, a u posljednjih mjesec procenat nezaposlenosti u Beranama porastao je za čak 10%. Od 23.500 punoljetnih građana u Beranama, zaposlenih je svega oko 4.500. Ukupan dug Opštine Berane prema različitim povjeriocima na današnji dan iznosi preko 20 miliona eura. Dakle, govorimo o ekonomskom i socijalnom devastiranju opštine i činjenici da se naši sugrađani nalaze u nezavidnoj materijalnoj situaciji.
