Fon der Lajen je poručila da se Evropa suočava sa sve složenijim međunarodnim okruženjem i pozvala države članice na veće jedinstvo i jačanje sopstvenih kapaciteta. Posebno je govorila o prijetnjama koje predstavljaju ruska agresija na Ukrajinu, sajber-napadi, sabotaže i hibridne prijetnje.
Ursula fon der Lajen se posebno osvrnula na glorifikaciju ratnog zločinca Ratka Mladića, povodom čega je poručila da tome nema mjesta u Evropskoj uniji.
Ona je kritikovala Srbiju zbog organizovanja sahrane ratnog zločinca Ratka Mladića.
NOVI EVROPSKI MEHANIZAM ZA HIBRIDNE PRIJETNJE
Jedna od konkretnih najava odnosi se na uspostavljanje evropskog mehanizma za odgovor na incidente poput napada dronovima, sabotaža i sajber-napada. Fon der Lajen je predložila sistem koji bi, po uzoru na konsultacije predviđene članom 4 NATO-a, omogućio državama članicama da brzo reaguju i konsultuju se kada procijene da su suočene sa ozbiljnom bezbjednosnom prijetnjom.
Ukrajina je ostala jedno od centralnih pitanja. Fon der Lajen je ponovila podršku Kijevu i naglasila potrebu da Evropa nastavi da ulaže u sopstvenu odbranu, ali i da koristi iskustvo Ukrajine, posebno u oblasti razvoja dronova i tehnologija za njihovo suzbijanje. Evropska komisija je prethodno pokrenula savez EU i Ukrajine za dronove, dok je kroz evropske programe odbrane već odobreno 18 nacionalnih planova.
KINA I EVROPSKA KONKURENTNOST
Značajan dio govora bio je posvećen evropskoj ekonomiji i odnosima sa Kinom. Fon der Lajen je upozorila na veliki trgovinski deficit EU prema Kini, navodeći da on iznosi oko milijardu eura dnevno. Poručila je da će Evropska unija koristiti raspoložive instrumente kako bi smanjila trgovinski disbalans i zaštitila evropsku industriju.
U tom kontekstu najavila je i ideju o stvaranju nove evropske korporacije koja bi pomogla u obezbjeđivanju i skladištenju ključnih sirovina, posebno onih od strateškog značaja za evropsku industriju. Cilj je smanjenje zavisnosti od jednog dobavljača i jačanje evropskih lanaca snabdijevanja.
Fon der Lajen je govorila i o potrebi da Evropa ubrza energetsku tranziciju, smanji troškove energije i ojača konkurentnost evropskih kompanija, dok je klimatsku politiku povezala sa sve većim potrebama za prilagođavanjem ekstremnim vremenskim pojavama.
KANADA KAO NOVI EVROPSKI PARTNER
Jedna od neobičnijih najava odnosi se na Kanadu. Fon der Lajen je saopštila da EU razmatra mogućnost da Kanada postane prvi pridruženi član Evropske unije, iako takav status trenutno nije definisan evropskim ugovorima.
Prema njenim riječima, EU i Kanada imaju zajedničke interese u oblastima odbrane, kritičnih sirovina, energetike, vještačke inteligencije i otpornosti lanaca snabdijevanja, kao i zajedničke stavove o podršci Ukrajini i zaštiti demokratskih vrijednosti.
AI I ZAŠTITA DJECE NA INTERNETU
Vještačka inteligencija takođe je zauzela značajno mjesto u obraćanju. Fon der Lajen je najavila razgovore sa vodećim kompanijama koje razvijaju napredne AI modele, među kojima su Anthropic i OpenAI, sa ciljem razgovora o rizicima koje donosi razvoj sve moćnijih sistema vještačke inteligencije.
Najavila je i inicijativu za veću zaštitu djece na internetu, uključujući prijedlog da društvene mreže budu nedostupne korisnicima mlađim od 15 godina, uz dodatne mjere kojima bi platforme morale dokazati da su bezbjedne za djecu.
ŠTA GOVOR ZNAČI ZA PROŠIRENJE EU
Proširenje ovog puta nije bilo među dominantnim porukama obraćanja, za razliku od prošlogodišnjeg govora, kada je fon der Lajen jasno govorila o budućnosti Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u Evropskoj uniji.
To, međutim, samo po sebi ne predstavlja promjenu politike prema Crnoj Gori. Proces proširenja i dalje je dio evropske politike, dok je Crna Gora u prethodnom periodu ostala najnaprednija kandidatkinja za članstvo. Evropska komisija je u junu usvojila i finansijski paket koji se odnosi na buduće učešće Crne Gore u budžetu EU, što pokazuje da se u Briselu već razmatraju konkretni aspekti budućeg članstva.
Preporučeno
Današnje obraćanje zato je za Crnu Goru prije svega važno kroz širu poruku o budućnosti EU – Unija želi da bude bezbjednija, ekonomski konkurentnija i manje zavisna od spoljnih partnera, dok će pitanje proširenja i konkretni koraci prema kandidatima biti predmet narednih procesa i odluka.














